Petogodišnje međunarodno istraživanje pokazalo je da je ugroženo 17.510 vrsta drveća, što je dvostruko više od ugroženih sisavaca, ptica, vodozemaca i gmazova zajedno.
To je ukupno gotovo 30% od 58.497 poznatih vrsta drveća u svijetu. No, udio u riziku vjerojatno će biti veći jer se daljnjih 7,1% smatralo "moguće ugroženima", a 21,6% nedovoljno procijenjenih, dok je samo 41,5% potvrđeno kao sigurno.
Otkuda dolazi prijetnja
Botaničari opisuju drveće kao "okosnicu prirodnog ekosustava", a ako se njemu piše loše, što će biti s ostalim živim bićima? Tim više što je drveće prirodni ponor ugljika, koji bi trebao štititi Zemlju od prevelikih koncentracija ugljičnog dioksida. Izvješće identificira glavne prijetnje drveću, a to duominantno poljoprivreda i stočarstvo koje zauzima prvo mjesto, zatim sječa, stanovanje i drugi komercijalni razvoj, požari, rudarstvo, nasadi celuloze i invazivne vrste. Zanimljivo je da su klimatske promjene (s 4% utjecaja) na samom dnu popisa, iako to ne uključuje pritisak koji dodaje na požar i poljoprivredu.
Problem je bio očit širom svijeta. Brazil, dom najraznovrsnije šume na planeti, Amazonije, imao je najviše (1788) ugroženih vrsta drveća, uključujući mahagonij velikog lišća, ružino drvo i žutikaba. U Kini su u opasnosti magnolija, kamelija i javor, koje su među 890 ugroženih vrsta. Tropske otočne države, osobito Madagaskar, nesrazmjerno su pogođene, osobito ebanovina i ružino drvo, ali čak je i u Europi - koja je relativno siromašna u pogledu prirodne raznolikosti - došlo do alarmantnog pada broja oskoruša i sorbusa. U Sjevernoj Americi štetnici i bolesti uzrokuju ozbiljne gubitke populacije jasena.
