Pomorski promet ima i nastavit će imati ključnu ulogu u globalnoj i europskoj trgovini te gospodarstvu. Pomorski sektor posljednjih je godina poduzeo značajne mjere kako bi ublažio svoj utjecaj na okoliš.
Uoči predviđenog povećanja količine pomorskog prometa u svijetu, u novom Izvješću o utjecaju europskog pomorskog prometa na okoliš, koje su početkom rujna objavile Europska agencija za okoliš i Europska agencija za pomorsku sigurnost, prvi se put otkriva učinak pomorskog prometa Europske unije na okoliš i utvrđuju izazovi za postizanje održivosti.
S obzirom na to da se 77 posto europske vanjske trgovine i 35 posto ukupne trgovine po vrijednosti između članica EU-a odvija morskim putem, pomorski promet je ključni segment međunarodnog lanca opskrbe.
Unatoč padu pomorskog prometa 2020. zbog posljedica pandemije, očekuje se njegov snažan daljnji rast tijekom sljedećih desetljeća zbog sve veće potražnje za primarnim resursima i kontejnerskim prijevozom.
Stroži ekološki zahtjevi
U Izvješću, koje predstavlja prvu sveobuhvatnu analizu tog sektora, navodi se kako brodovi proizvode 13,5 posto svih emisija stakleničkih plinova iz prometa u EU, iza emisija cestovnog prometa (71 posto) i zračnog prometa (14,4 posto).
Brodovi koji pristaju u lukama EU-a i Europskog gospodarskog prostora tijekom 2018. ukupno su proizveli približno 140 milijuna tona emisija CO2 - otprilike 18 posto ukupnih emisija CO2 iz pomorskog prometa u svijetu te godine.
Emisije sumpor dioksida (SO2) iz brodova koji pristaju u europske luke iznosile su 2019. otprilike 1,63 milijuna tona (približno 16 posto svjetskih emisija SO2 iz međunarodnog pomorskog prometa), a očekuje se da će se ta brojka dodatno smanjiti tijekom sljedećih desetljeća zbog sve strožih ekoloških zahtjeva, objavljeno je na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Buka od propelera
Procjenjuje se kako je upravo pomorski promet uzrokovao da se razina podvodne buke u vodama EU-a od 2014. do 2019. više nego udvostručila. Kontejnerski i putnički brodovi te tankeri stvaraju najviše emisija bukom od propelera.
Zatim, pomorski promet je od 1949. odgovoran za najveći udio stranih vrsta unesenih u mora koja okružuju EU, odnosno gotovo 50 posto svih vrsta. A najveći broj tih vrsta pronađen je u Sredozemnom moru. Od tih vrsta, 51 se smatra vrstom značajnog utjecaja, što znači da mogu utjecati na ekosustav i one autohtone.
Premda je količina nafte koja se prevozi morem u stalnom rastu, u vodama EU-a tijekom posljednjeg desetljeća zabilježeno je samo osam slučajnih izlijevanja srednjih do velikih tankera nafte od ukupno 62 slučajna izljeva u svijetu.
Manje brzine
U Izvješću se ocjenjuje trenutačno stanje novih rješenja za održivost pomorskog prometa, uključujući alternativna goriva, baterije i opskrbu električnom energijom na kopnu te se pruža sveobuhvatna analiza njihove primjene u EU. K tomu, u Izvješću se navode nadolazeći izazovi koje klimatske promjene predstavljaju uključujući mogući utjecaj podizanja razine mora na luke.
Europski pomorski promet suočen je s ključnim desetljećem za prijelaz ovog sektora na gospodarsku, društvenu i ekološku održivost. Aktivnosti namijenjene povećanju energetske učinkovitosti već su primorale većinu brodova koji pristaju u EU na smanjenje svoje brzine do 20 posto u odnosu na 2008., čime su se, prema Izvješću, smanjile i emisije.
Osim toga, kao moguće alternative za upotrebu u pomorskom prometu počinju se koristiti nekonvencionalna goriva i izvori energije kao što su biogoriva, baterije, vodik ili amonijak, koji imaju značajan potencijal za dekarbonizaciju sektora i postizanje nulte stope emisija.
Opskrba električnom energijom na kopnu, kada brodovi zaustavljaju svoje motore i spajaju se na izvor napajanja dok su na vezu u luci, može osigurati čist izvor energije u morskim lukama i onima unutarnje plovidbe.
