Gallupov institut, koji od 1989. godine mjeri zabrinutost javnosti o globalnom zatopljenju, iz godine u godinu bilježi sve manji broj ekološki svjesnih i zabrinutih građana. Naime, većina ljudske populacije ne vidi globalno zagrijavanje kao ozbiljnu prijetnju planetu, pokazalo je nedavno objavljeno Gallupovo istraživanje provedeno u 111 zemalja, prenosi Vjesnik. Anketirani stanovnici odgovarali su na pitanja poput koliko ozbiljno smatraju prijetnju globalnog zagrijavanja, a među ponuđenim odgovorima bile su opcije: »potpuno zanemarujuće«, »ne pretjerano ozbiljno«, »ponešto ozbiljno« te »vrlo ozbiljno«. Širom svijeta samo 42% ispitanika vjeruje da je globalno zagrijavanje »nešto što bi trebalo biti ozbiljno«, dok je gotovo zanemarujući postotak onih koji smatraju da je, primjerice, otapanje ledenjaka nešto što bi moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju tijekom njihova života, piše Vjesnik. U SAD-u tek nešto više od polovice ispitanika (53%) smatra da je globalno zagrijavanje vrijedno zabrinutosti. Zanimljivo, prije tri godine čak 10% više Amerikanaca je bilo zabrinuto za budućnost planeta. Tijekom višemjesečnog ispitivanja javnoga mišljenja u 111 zemalja, Grci su, pokazale su ankete, najzabrinutiji zbog alarmantnog stanja u kojem se nalazi Zemlja. Naime, čak 87% Grka je ozbiljno zabrinuto zbog budućnosti planeta i to ponajviše zbog učestalih šumskih požara koji iz godine u godinu sve više haraju u toj jugoistočnoj europskoj državi. Na drugom, pak, kraju Sredozemlja, u Egiptu, Gallupovi su ispitivači zabilježili najnižu razinu zabrinutosti za budućnost »jedinog nam planeta«. U toj, većinom pustinjskoj zemlji, tek 18 posto stanovništva vjeruje da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja. Slični su rezultati zabilježeni i u susjednoj Somaliji i Sudanu koji se godinama bori sa sušama. Iz Kine, zemlje koja emitira najvišu razinu stakleničkih plinova također dolaze poražavajući rezultati koji govore da je tek 20% najmnogoljudnije države na svijetu zabrinuto za »efekt staklenika«. Treba napomenuti da Gallupov institut, koji od 1989. godine mjeri zabrinutost javnosti o globalnom zatopljenju, iz godine u godinu bilježi sve manji broj ekološki svjesnih i zabrinutih građana, zaključuje Vjesnik.