Kako piše Voa News, nakon eksplozije, požara i potonuća naftne platforme Deepwater Horizon, u Meksički zaljev se tijekom tri mjeseca izlilo, kako se procjenjuje, 4,9 milijuna barela nafte, prije nego što je vrelo bilo zatvoreno 17. srpnja. Izljev je izazvao značajne štete morskim i obalnim ekosustavima, a i dalje predstavlja opasnost po biološku raznolikost Meksičkog zaljeva, izvještava Voa News. Kako se nadalje navodi u članku, Meksički zaljev je deveta po veličini morska površina u svijetu. Unutar njegovog ogromnog ekosustava nalazi se raznoliki spektar manjih ekosustava – od priobalnih brakičnih močvara i estuarija pa do močvarnih plićina i koraljnih grebena – nastanjenih ribama, pticama i bezbrojnim drugim životinjama. John Sparks, kustos ihtiologije pri Američkom muzeju prirodoslovlja, u New Yorku, kaže da su sva ta morska staništa bila pogođena izljevom nafte, no pune razmjere štete je teško prognozirati. "Imam osjećaj da će to na dugi rok biti jako, jako loše. Nije vjerojatno da će već sad biti izbrisane čitave populacije, ali u dolazećim desetljećima, bit će teških posljedica." Sparks kaže da je Meksički zaljev poluzatvoren morski bazen, i, kao takav, odvojen od jakih oceanskih struja koje bi pomogle u brzom razrjeđivanju i rasipanju iscurjele nafte. Umjesto toga, ta se nafta miče vrlo sporo, gonjena kružnim tokom struja u zaljevu. Sva nafta koja dosad nije pokupljena, nije još isparila niti ju nisu razgradile bakterije, polako će se taložiti na dugoj liniji obale od New Orleansa, u Louisiani, pa do Floride. Nafta će se uvući u stijenje na obali. Bit će je svugdje", zaključuje Sparks za Voa News.