U svakom slučaju, od 1. siječnja iduće godine bit će zabranjeno odlagati otpad na nesanirana odlagališta, a EU zahtjeve o razvrstavanju i oporabi bit će vrlo teško dostići jer sustav nije optimalno postavljen. Do 2030. morat ćemo reciklirati 55% otpada a 2040. Hrvatska bi na odlagalištima trebala odlagati tek 10% otpada. Neke procjene govore da se na odlagališta trenutno odlaže čak 78% otpada. Europarlamentarka Marijana Petir je upozorila da je Hrvatska svoj Plan gospodarenja otpadom do 2022. donosila u jeku donošenja novog paketa EU legislative koja cilja prema kružnom gospodarstvu pa proizlazi da je taj dokument neadekvatan za dosezanje EU ciljeva. Europska unija nije blagonaklona prema prekršiteljima a kazne idu direktno državnom proračunu, a sve na kraju plaćaju građani. Mladen Iličković, iz Eko zone HRT-a naveo je podatak da je Italiji do sada razrezano 300 mil. eura kazne a Grčkoj ukupno 71 milijun eura, dok se kazne za gospodarenje električnim i elektroničkim otpadom i biootpadom još nisu niti počele naplaćivati. Bivši ministar Slaven Dobrović upozorio je da se neadekvatno pristupa problemu PET ambalaže čije odvajanje treba zatvoriti kružno sve do proizvodnje granulata, no umjesto toga Hrvatska uvozi 100.000 t otpadne plastike. Pročelnica zagrebačkog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić rekla je da Zagrebu treba oporaba ali i termička oporaba otpada, a takvih bi postrojenja trebalo biti nekoliko u državi. Šibensko-kninski župan Goran Pauk ponavlja natječaj za MBO postrojenje, planiraju dvije pretovarne stanice i nabavu vozila ali ne mogu reći koliko će to koštati građane. "Gospodarenje otpadom treba prestati biti predmet političkih kampanja jer svaka promjena smjera stvara ogroman zastoj", upozorila je prof. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu.
Slovenci znaju kako treba s otpadom
Maribor će uskoro automatizirano odvajati komunalni otpad
