Zelena akcija od nadležnih institucija traži stroge i sustavne kontrole izdavanja dozvola i preuzimanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada, naročito plastičnog i opasnog koji je najčešća meta kriminalnih radnji diljem Hrvatske.
Kažu da dokle god je sustav manjkav i neučinkovit, nastavit će se kriminalni poslovi s otpadom na kojima zagađivači profitiraju uz ogromne štete po zdravlje ljudi i okoliš. Zelena akcija poziva i na hitnu sanaciju svih ilegalnih odlagališta diljem Hrvatske, strože kažnjavanje zagađivača i odštete za ljude kojima je narušena kvaliteta života. Udruga upozorava i kako se borcima protiv nezakonitih radnji često prijeti pa traži njihovu zaštitu.
Naime, Zelena akcija dugi niz godina upozorava da u sustavu zbrinjavanja otpada, posebice otpadne plastike, opasnog otpada i građevinskog otpada, ima niz problema koje toleriraju nadležne institucije svih razina - od lokalnih do državnih - pri čemu se najviše ističe nedjelotvornost Državnog inspektorata. "U praksi vidimo kako se tek nakon pritiska pojedinaca, inicijativa, udruga i medija pokoji slučaj riješi i završi određenim sankcijama. No, to je rijetkost, a kazne nisu adekvatne da bi počinitelje odvratile od daljnjeg zagađivanja okoliša.", kažu u Zelenoj akciji.
Brojne lokacije na kojima se otpad ilegalno odlaže, bilo na tlo ili zakopavanjem u tlo, do danas nisu sanirane. Jedan takav slučaj je Ježdovečka šuma na zapadu Zagreba gdje se godinama ilegalno krči šuma, iskapa šljunak i pijesak te zakapa otpad, uključujući onaj opasni. Iako su pojedinim zagađivačima izrečene novčane kazne, s nezakonitim radnjama se nastavilo, a sanacija više desetaka tisuća tona otpada nije obavljena. Sličnih slučajeva ima diljem Hrvatske, a nedavno je šira javnost upoznata s onima u Gospiću, Pazinu, Varaždinu, Poznanovcu i Kosnici, o kojima Zelena akcija godinama obavještava nadležne institucije.
Požari kod oporabitelja otpada
Osim ilegalnog odlaganja otpada, problem je što resorno ministarstvo nema jasne kriterije kojima ovlašćuje tvrtke za zbrinjavanje otpada. Dozvole se, upozoravju zeleni, izdaju bez izlaska službi na teren i uvida u stvarno stanje. To dovodi do gomilanja otpada, koji se često obrađuje u neadekvatnim uvjetima, pri čemu dolazi do zagađenja okoliša i utjecaja na zdravlje. Primjer je pogon za obradu plastičnog otpada u Vrginmostu koji je godinama ugrožavao kvalitetu života tamošnjeg stanovništva.
Nadalje, postoje tvrtke u čijem se poslovanju opetovano događaju havarije poput požara. Ovo ukazuje na manjkave mjere za sprječavanje havarija, a neadekvatnost sankcija prekršaje čini isplativijima od sprječavanja požara. Najpoznatiji primjeri su učestali požari u tvrtkama CIOS grupe i postrojenjima tvrtke Drava International za koje se javnost pita jesu li slučajni s obzirom da bi trošak propisanog zbrinjavanja otpada bio višestruko veći od troškova povezanih s ovakvim incidentima.
