Jedna od tema u žarištu rasprava na radionici 'Lokalni 'deal' - globalni cilj' koja je 13. veljače održana u Šibeniku bilo je sve veće protivljenje javnosti bilo kakvim energetskim projektima, pri čemu su na području Dalmacije u posljednje vrijeme osobito na meti vjetroelektrane i sunčane elektrane, ali i projektima centara za gospodarenje otpadom i, posebice, energanama na otpad.
"Protivljenje takvim projektima sve je veći problem. Zato ljudima treba dati stručne i utemeljene informacije da bi se prevladao taj iracionalni strah," naglasio je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na okruglom stolu održanom u sklopu radionice. Jedan od načina kako to riješiti ponudio je Ante Čikotić iz tvrtke Inovapro: "Upravo se energetičari moraju potruditi da energetska rješenja budu svima shvatljiva, prihvatljiva i dostupna."
Spomenuti okrugli stol bio je središnji dio druge iz niza od četiri radionice posvećenih zelenoj tranziciji hrvatskih općina i gradova koje se održavaju tijekom siječnja, veljače i travnja u četiri hrvatska grada. Cilj je pokriti sve dijelove Hrvatske i time lokalnim zajednicama približiti ne baš tako jednostavnu problematiku prelaska na nova tehnička rješenja i načine razmišljanja u energetici, komunalnom gospodarstvu, vodoopskrbi i odvodnji, prometu i svim s time povezanim djelatnostima. Radionice organizira tvrtka ENERGETIKA MARKETING, a naredne dvije održavaju se 2. travnja u Sisku i 15. travnja u Zagrebu.
Zaštita okoliša, energetika i promet
"Pitanje energetike mnogo je dublje jer seže u same početke civilizacije," naglasio je na samom početku radionice Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije. Pri tome je također istaknuo kako je za Županiju osobito važno uskladiti potrebe za energijom i za očuvanjem okoliša. Upravo zato je i Županija na prvom mjestu u Hrvatskoj po ulaganjima u zaštitu okoliša, a ujedno je i industrijski najrazvijenija hrvatska županija (čak 70% županijskog bruto domaćeg proizvoda potječe iz industrije!). Istodobno, neto bilanca električne energije je takva da je se tri puta više troši nego što to mogu pokriti svi izvori na području Županije.
Jedno od najvažnijih ulaganja u zaštitu okoliša u Šibensko-kninskoj Županiji svakako je Centar za gospodarenje otpadom Bikarac. Kako je napomenuo njegov direktor, Robert Podrug, radi se o centru koji je zadnji ustrojen u Hrvatskoj, tek 2014. godine, ali je unatoč tome prvi započeo s radom i jedini koji je u cijelosti financiran županijskim sredstvima. Do sada su, između ostaloga, izgrađene dvije pretovarne stanice i postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, a upravo je započeo ambiciozan projekt izgradnje energane na otpad, prve takve u Hrvatskoj. Naime, Centar već sada proizvodi gorivo iz otpada (RSF), ali se za njegovo izgaranje sada koriste usluge cementare NEXE po cijeni 176 EUR/t. S druge strane, čak 70% ulaganja u energanu, za koju se očekuje da bi s radom mogla započeti najranije 2029. godine (i biti prvo takvo u svijetu s postrojenjem za izdvajanje i pohranu ugljika!), čine ona u mjere za zaštitu okoliša.
Zanimljivo je bilo čuti i nešto više o projektu kružnog biogospodarstva AdriBioHub iz programa BioLoc koji provodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja, ali i o rješenjima za primjenu obnovljivih izvora (dizalice topline, solarna oprema, plamenici koji omogućavaju izgaranje i bioplinova, vodika i loživih ulja biološkog porijekla) koje nudi tvrtka Weishaupt. No, veliku je pozornost privukla rasprava o održivom prometu na području dalmatinskih županija. "Uvijek je potreban individualan pristup kada se razmišlja o prometnim rješenjima, baš kao i o energetskoj tranziciji. Ne može se pri tome uvijek voditi ekonomskom računicom," istaknuo je tom prigodom Jure Zupčić, vijećnik Županijske skupštine Zadarske županije.
Kako do što više energije uz što manje šteta na prostoru i okolišu?
Kao uvod u spomenuti okrugli stol poslužilo je kratko predstavljanje Energetskog parka Čaporice. Riječ je o inovativnom projektu koji objedinjuje lokalnu proizvodnju energije u sunčanoj elektrani i bioplinskom postrojenju i njezinu potrošnju u podatkovnom centru i praonici rublja. Kako je napomenuo njegov idejni začetnik, Ante Čikotić, cilj je razviti demonstracijski objekt za Hrvatsku jer se smatra da će u budućnosti svaki grad imati najmanje jedan takav energetski park.
Do sada je FZOEU u projekte obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti usmjerio čak 200 milijuna eura, a u projekte energetske učinkovitosti obiteljskih kuća više od 120 mil. eura (riječ je o više od 12 000 kuća), istaknuo je Mirko Budiša, istodobno se zapitavši zašto su onda ulaganja u projekte gospodarenja otpadom postala tabu-tema. S druge strane, u Europi je više od 500 velikih energana na otpad već godinama u pogonu.
Da negativno iskustvo građana s pojedinim energetskim i projektima gospodarenja otpadom dovodi do sve većeg otpora u javnosti, smatra Jure Zupčić i napominje da to sve više ugrožava bilo kakve buduće projekte. To najbolje pokazuje tzv. trokut interesa u energetici, čije vrhove čine investitori, jedinice lokalne samouprave i građani (koji imaju dva interesa: nižu cijenu energije i što manji utjecaj na okoliš u kojem žive), pri čemu je praksa najčešće takva da građani iz tog trokuta ispadnu. "Uvijek mora postojati dobar omjer koristi za lokalnu zajednicu, (štetnih) utjecaja na okoliš i koristi za investitore," naglasio je
Na to se nadovezao Igor Akrap, zadužen za energetske projekte u splitskoj gradskoj upravi, napomenuvši kako je Grad Split krenuo s ambicioznim projektom postavljanja sunčanih elektrana na svim objektima u gradskom vlasništvu. Tako ih je prošle godine na školama i vrtićima postavljeno 14, a ove je godine već završena javna nabava za isporuku opreme i ugradnju još 30 elektrana. Ulaganja se pri tome procjenjuju na 3 - 3,5 mil. eura, dok bi ukupna snaga sunčanih elektrana trebala dosegnuti 4,5 MW. Time će se energija za potrebe građana Splita proizvoditi tamo gdje se i troši.
