"Energetsku tranziciju treba spustiti na lokalnu razinu i približiti je ljudima," naglasio je to gradonačelnik Labina, Valter Glavičić, u pozdravnom govoru okupljenima na radionici 'Lokalni 'deal' - globalni cilj'. Riječ je o prvoj u nizu od četiri radionice posvećenih zelenoj tranziciji hrvatskih općina i gradova koje se održavaju tijekom siječnja, veljače i travnja u četiri hrvatska grada, kako bi se pokrili svi dijelovi Hrvatske i time lokalnim zajednicama približila ne baš tako jednostavna problematika prelaska na nova tehnička rješenja, ali i načine razmišljanja u energetici, komunalnom gospodarstvu, vodoopskrbi i odvodnji, prometu i svim s time povezanim djelatnostima. Radionice organizira ENERGETIKA MARKETING, a naredne se održavaju 13. veljače u Šibeniku, 27. veljače u Sisku i 15. travnja u Zagrebu.
Odabir Labina i Istre za održavanje prve radionice u nizu nije bio slučajan. Labinština je povezana s energetikom još od 1626. godine, kada je Mletačka Republika izdala prvu koncesiju za iskorištavanje katrana, a ujedno i dio Hrvatske na kojemu će se najviše osjetiti prelazak na posve zelenu energetiku, jednom kada TE Plomin u cijelosti prestane s radom. No, Istra je također i dio Hrvatske koji ima veliki potencijal postati energetski samodostatna, iako bi sve veći broj obnovljivih izvora, osobito sunčanih elektrana (očekuje s čak 400 MW nove snage!), uz već sada nedostatne slabe elektroenergetske veze s ostatkom Hrvatske i Slovenijom vrlo brzo mogao dovesti do poteškoća. Stoga svakako treba podići svijest u javnosti o tome da su potrebni veliki napori da u godinama koje dolaze ne bude nikakvih 'blackouta', kako je to upozorio zamjenik župana Istarske županije Tulio Demetlika.
Energija je dominantan izazov
"Kada je ostvarena energetska sigurnost lokalne zajednice, privlače se ulaganja, poboljšava kvaliteta života i lakše zadovoljavaju potrebe građana," smatra prof. dr. sc. Ernest Vlačić. Zbog toga je u planiranju energetskih potreba na razini općina i gradova svakako potreban holistički pristup, a lokalna bi uprava morala imati više sluha za inovativne projekte.
Jedan od takvih projekata je i 'Obnova toplinarstva Grada Rijeke' čiji je cilj do 2031. godine napustiti proizvodnju toplinske energije za toplinarski sustav u Rijeci iz fosilnih goriva. Uostalom, već sada udio obnovljivih izvora energije i kogeneracije u proizvodnji električne (16 GW h godišnje) i toplinske energije (20 GW h godišnje) u toplanama tvrtke Energo iznosi 57%. Ostatak se (za sada još) pokriva iz plina, a svi kotlovi na loživo ulje bit će ove godine napušteni, kako je to najavio Vatroslav Jukić, direktor Sektora toplinske energije u Energu.
Da nema zelene tranzicije lokalnih sredina bez prometne tranzicije, upozorio je izv. prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dok je Dinko Đurđević iz specijalizirane tvrtke Green Sustainable Solutions na primjerima četiri europska grada (Tallinna, Valencije, Vilniusa i Guimarãesa) pokazao važnost održivosti u urbanim sredinama. Uz to, prikazana su i rješenja koja za energetsku tranziciju na lokalnoj razini može ponuditi jedan od najpoznatijih svjetskih proizvođača opreme za grijanje, njemačka tvrtka Weishaupt.
Za energetsku tranziciju potrebni su stručnjaci
Središnji dio radionice bio je okrugli stol na kojem su, osim ranije spomenutog istarskog dožupana, sudjelovali i Gordana Lalić iz porečke gradske tvrtke Parentium, gradonačelnik Cresa Marin Gregorović i privremeni upravitelj Istarske regionalne energetske agencije (IRENA) Andrea Poldrugovac, dok je moderator bio energetski stručnjak Igor Grozdanić.
Da je energetska tranzicija zahtjevna i vrlo složena, a zahtjevi iz Europe sve stroži, upozorila je predstavnica Parentiuma i napomenula da "... treba znati iskoristiti potencijale koje imamo i svakoga dana biti bolji." S druge strane, naglasila je i da u cijeloj Hrvatskoj jednostavno ne postoji dovoljno stručnjaka za energetiku da bi ih svaka jedinica lokalne samouprave mogla zaposliti.
Da u energetskoj i općenito zelenoj tranziciji općina i gradova itekako treba uzimati u obzir lokalne posebnosti, smatra creski gradonačelnik. Istodobno, istaknuo je da je regulativa ponekad preopćenita, za što je najbolji primjer Zakon o gospodarenju otpadom za koji se čini da je pisan "za Koprivnicu" (tj. za gradove takve veličine i takvog zemljopisnog smještaja). Uz to, kako vrijeme prolazi, za teme kao što su zelena tranzicija u javnosti se sve više gubi zanimanje, što predstavlja sve veći izazov.
Izazovna obnova kulturne baštine
Kada se već spominje regulativa, izazove pri ostvarivanju projekata povezanih sa zelenom tranzicijom u općinama i gradovima predstavljaju i zakoni i propisi koji određuju zaštitu kulturne i slične baštine. Naime, kako je to napomenuo privremeni čelnik IRENA-e, u Istri je više od 15 000 zgrada koje su zaštićena kulturna baština. Jedini način da se u njima provede energetska obnova su radovi na termotehničkim sustavima jer su zahvati u ovojnicu zgrada zbog brojnih ograničenja gotovo nemogući.
"Energetska tranzicija na lokalnoj razini će uspjeti, ako koristi od nje bude imao što veći broj ljudi," zaključio je istarski dožupan vezano uz inovativna rješenja za zelenu tranziciju. Vezano uz to, najavio je i jedan zanimljiv projekt Radi se o gradnji plutajućih sunčanih elektrana na dva nedavna izgrađena akumulacijska jezera - vodospreme, pokraj Ližnjana i Poreča. Za taj je projekt već razrađeno idejno rješenje, a ulaganja se procjenjuju na 13 milijuna eura.