Nakon što se dva puta proslavio završetak gradnje pročistača zagrebačkih otpadnih voda, Poglavarstvo Grada Zagreba je godinu i pol od zadnje svečanosti, prošli tjedan izdalo potvrdu i o prihvatu objekta. Ona bi trebala značiti da je pročistač kao najveći pojedinačni infrastrukturni projekt u zagrebačkoj povijesti završen, ali nije tako, komentira Poslovni dnevnik. Zaključak Poglavarstva navodi da glavni cjevovod koji dovodi otpadne vode iz Novog Zagreba još nije gotov, a samim time građani i gospodarstvo iz Novog Zagreba koji već petu godinu plaćaju naknadu za pročišćavanje još neće moći i koristiti tu uslugu. Nije gotov ni dio deponija mulja. Naknada za pročišćavanje vode za građane inače iznosi oko tri kune, a za gospodarstvo oko 11 kuna i glavni je uzrok što svaka pravna osoba u Zagrebu kubični metar vode plaća nešto više od 28 kuna. Imovinske zavrzlame "Zbog imovinsko pravnih problema još nije završeno 3% cjevovoda. Zaključeno je da taj postotak ne predstavlja problem jer će se sve uskoro riješiti sudski s vlasnicima zemljišta. "Potvrdu smo izdali zbog obveza koncesionara prema bankama i ugovora s njima", rekao je Ladislav Prežigalo, član Poglavarstva Zagreba za gospodarstvo. Koncesionar su Zagrebačke otpadne vode (ZOV) čiji su vlasnici njemački RWE i austrijski Wassertechnik kojoj će Grad do 2028. mjesečno isplaćivati 33 mil. kuna. Da bi cijeli Zagreb i bio spojen na pročistač voda, morat će se izdvojiti zasad nepoznat iznos. Investicija će se financirati iz proračuna, a ne preko koncesionara, rekao je Prežigalo za Poslovni dnevnik. Od kako se počeo graditi prije osam godina, pročistač je i jedna od najspornijih investicija. Zbog stalnih dopuna projekta poskupio je sa 180 milijuna eura na 265 mil. eura prema računici Poglavarstva. Kako navodi list, EBRD, koji djelomično sudjeluje u financiranju objekta, u svom odgovoru međunarodnoj mreži Bankwatch, ustvrdio je kako je cijena 326,7. mil. eura. Istraživači Banwatcha su u svom izvještaju o javno privatnom partnerstvu u tranzicijskim zemljama pročistač okarakterizirali kao najsporniji iz niza razloga: nejasne cijenepredimenzioniranju projekta, nepovoljnosti ugovora za privatnog partnera, kontraverznog sustava naplate i loše raspodjele rizika, piše Poslovni dnevnik.