22. svibnja Ujedinjeni narodi proglasili su Međunarodnim danom bioraznolikosti, kako bi ukazali na važnu ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju i općenito u ljudskom postojanju, posebice za zdravlje ljudi i čitave Zemlje. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje bioraznolikosti i unaprjeđenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je 2003. godine donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja, na Međunarodni dan bioraznolikosti, obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Ove se godine obilježava 20 godina od Konferencije UN-a o okolišu i razvoju, najvećeg skupa svjetskih vođa do tada, na kojem je usvojena Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), prvi globalni sporazum o očuvanju i održivom korištenju bioraznolikosti. Konvencija je, kao jedan od najvažnijih međunarodnih propisa s područja zaštite prirode, postavila okvire globalnoj zaštiti bioraznolikosti, a temeljni joj je cilj očuvati i unaprijediti cjelokupnu bioraznolikost. Međutim, međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencijom, prije svega smanjenje gubitka bioraznolikosti do 2010. godine. Naprotiv, svi indikatori ukazuju na povećanje pritisaka koji utječu na život na Zemlji. U cilju zaustavljanja ovog negativnog trenda te implementacije Konvencije na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, stranke Konvencije su usvojile novi, desetogodišnji Strateški plan za razdoblje 2011. - 2020. s ciljem održivog korištenja i zaustavljanja gubitka bioraznolikosti. Kako bi se pridonijelo provedbi novog Strateškog plana Konvencije, Generalna skupština UN-a proglasila je DESETLJEĆE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI od 2011. do 2020. godine. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana bioraznolikosti je Bioraznolikost mora (Marine Biodiversity), kako bi se javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite bioraznolikosti, a posebno morskog okoliša. Živi svijet mora svakodnevno je zastupljen u našim životima te nam pruža mnogobrojna dobra i usluge. Jedan od ciljeva na koje su se stranke Konvencije obvezale Strateškim planom je zaštititi 10% mora i obalnih ekosustava. Uspješan način očuvanja obalnih i morskih ekosustava te njihove bioraznolikosti je uspostava zaštićenih morskih područja i ekološke mreže Natura 2000 te osiguranje učinkovitog upravljanja. U Hrvatskoj je zaštićeno oko 60.000 hektara teritorijalnog mora, odnosno 1,942 % površine. Najreprezentativnija područja su 3 nacionalna parka (Brijuni, Kornati, Mljet) i 2 parka prirode (Telašćica i Lastovsko otočje), koja su ključni dijelovi ekološke mreže Hrvatske te će biti dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Stoga će Hrvatska u narednom razdoblju do ulaska u Europsku uniju i dalje intenzivno raditi na ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz direktiva EU (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima), a posebno na uspostavi ekološke mreže NATURA 2000 kao najzahtjevnijeg zadatka s područja zaštite prirode. Zaštićena i očuvana priroda osigurava postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak  Hrvatske, kao i njenu afirmaciju u europskom okruženju. Zaštitom prirode dokazujemo da smo zemlja s razvijenom svijesti o značaju očuvanja prirodnog bogatstva, koja pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osigurava višestruke razvojne pravce. Provedba primjerenih mjera zaštite s ciljem očuvanja povoljnih uvjeta staništa ugroženih vrsta i poštivanje smjernica održivog korištenja prirodnih dobara jamstvo su dugoročnog očuvanja bogatstva bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Procijenjeno je da je na svjetskoj razini zbog stoljeća kontinuiranog pritiska ljudskih aktivnosti uništeno oko 65% zajednica morskih cvjetnica, biljaka koje su se prilagodile životu u moru. U Jadranu obitava četiri vrste cvjetnica, a najznačajnija i najrasprostranjenija je Posidonia oceanica, endem Sredozemnog mora. Posidonija je strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Posidonija raste uglavnom na sedimentnom dnu, gdje tvori morske livade. Ova cvjetnica raste prilično sporo pa neki primjerci mogu biti stari i do nekoliko stotina godina te je stoga najdugovječniji organizam Mediterana. Svojim korijenjem stabilizira podlogu, a svojim dugim listovima i rizomima smanjuje snagu valova te sprječava eroziju obale. Livade posidonije su važno stanište, jer u njima živi više od 20% poznatih sredozemnih morskih vrsta. Ta staništa su obitavališta, mrijestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Livade posidonije se smatraju i plućima mora, jer uvelike obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika. Glavni razlozi ugroženosti ove vrste su zagađenje, uništavanje livada sidrenjem, marikultura, nasipavanje obale i gradnja na obali, zaključuje se u priopćenju MZOIP-a.