Europski parlament preporučio je članicama Unije da do 2020. razinu skupljanja i odlaganja električnog i elektroničkog otpada podignu na 85%. Kako prenosi Lider, pravilno postupanje s tom vrstom otpada važno je da bi se spriječile daljnje negativne posljedice za ljudsko zdravlje i okoliš. Sustavno prikupljanje preduvjet je za recikliranje vrijednih sirovina kao što su zlato, srebro, bakar i rijetki metali koji se se nalaze u našim televizorima, prijenosnim računalima i mobilnim telefonima. Kako piše Lider, cijene tih sirovina danas vrtoglavo rastu. Trenutačno se u EU odvojeno prikuplja i na odgovarajući način odlaže samo trećina električnog i elektroničkog otpada. Današnji je obvezujući cilj EU prikupljanje četiri kilograma EE otpada po stanovniku, dakle oko dva milijuna tona na godinu. Prema nekim procjenama, razina proizvedenog električnog i elektroničkog otpada trebala bi do 2020. narasti na 12 milijuna tona. Novim ciljem - prikupljanje i recikliranje čak 85% proizvedenoga električnog i elektroničkog otpada - do 2020. trebalo bi se prikupiti čak 10 milijuna tona, tj., 20 kilograma po stanovniku. Besplatno odlaganje Novom Smjernicom o električnom i elektroničkom otpadu zemlje članice EU dobile bi sredstva za učinkovitije suzbijanje ilegalnog izvoza otpada. Ilegalne pošiljke električnog i elektroničkog otpada često su skrivene pod krinkom izvoza rabljene opreme, izbjegavajući tako pravila EU o postupanju s otpadom. Zemlje članice moraju prikupiti 45% električne i elektroničke opreme koja se do 2016. nađe na tržištu, zatim se razina podiže na 65 posto do 2019., odnosno na, odluče li tako, 85% proizvedenog otpada. Sadašnja smjernica WEEE (Smjernica 2002/96/ED) na snazi je od veljače 2003. Zakonodavstvom je predviđena uspostava sustava u kojem potrošači mogu besplatno odložiti iskorišteni elektronički otpad. Tvari koje sadržava električni i elektronički otpad (kadmij, živa, berilij) štetne su za ljudsko zdravlje i okoliš, pa se njihovo odlaganje ne smije prepustiti slučaju. Hrvatska mora ubrzati U Hrvatskoj svaki stanovnik na godinu kupi oko 17 kg raznih električnih i elektroničkih uređaja koji nakon tri do sedam godina postanu otpad. Procjenjuje se da količina tog otpada u Hrvatskoj raste 10-ak posto na godinu, a danas se prikupi oko 3 kg EE otpada na godinu po stanovniku. U Hrvatskoj postoji organizirani besplatni sustav odlaganja te vrste otpada. Sve vaše muke s odlaganjem prestaju pozivom na besplatni broj telefona ili odvoženjem do reciklažnih dvorišta. Stari i neuporabljivi električni i elektronički aparati mogu se predati u svakoj trgovini pri kupnji istovrsnoga novog uređaja. Hrvati, međutim, još nemaju naviku brinuti se za tu vrstu otpada i skloni su ga bacati na divlja odlagališta, zato je pitanje kako ćemo će uklopiti u zadane veličine do 2020. Novom Smjernicom o električnom i elektroničkom otpadu zemlje članice EU dobivaju i sredstva za učinkovitije suzbijanje ilegalnog izvoza otpada, navodi Lider.