Budući da joj je to obveza, INA je predstavila rezultate monitoringa okoliša CPS-a Molve, najvećeg plinskog polja u Hrvatskoj, piše Vjesnik. Riječ je o razdoblju od protekle tri godine, a stanje se prati u suradnji s linkInstitutom za medicinska istraživanja grada Zagreba, Šumarskim, Agronomskim i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, dok je koordinator toga projekta županijski Zavod za javno zdravstvo. Zaključeno je da se prirodni plin iz 34 proizvodne bušotine, koliko ih je trenutačno aktivno na širem području, putem šest plinskih stanica doprema na obradu u Molve te da pritom nema nikakvih ispuštanja u okoliš. Štetne primjese, tvrde stručnjaci INA-e Naftaplina, izdvajaju se raznim tehnološkim postupcima i posebno zbrinjavaju, bez štetnog utjecaja na okoliš. Na bušotinama su, što je bitno istaknuti, sigurnosni sustavi koji u slučaju bilo kakvih propuštanja, havarija i kvarova automatski zatvaraju bušotinu na površinskim te dubinskom sigurnosnom ventilu. Još kvalitetnijem očuvanju okoliša pridonijet će, kažu, i realizacija planiranih ekoloških projekata, kao što su smanjenje emisije sumporovodika i merkaptana, postavljanje postrojenja za sušenje sumpornog mulja, kao i gradnja objekta za prihvat i obradu tekućeg i krutog tehnološkog otpada iz proizvodnje plina i, u manjim količinama, nafte. Potonji bi objekt, prema tvrdnji upravitelja CPS-a Molve Vladimira TIŠLJARA projekti koji povećavaju zaštitu od štetnih utjecaja važni su i zbog učestalih tvrdnji iz nekih medicinskih krugova da je na širem području Đurđevca, gdje je većina polja koja pripadaju CPS Molve, veći postotak raznih malignih oboljenja od županijskog i državnog prosjeka. No, iz poslovodstva te kompanije su već u nekoliko navrata demantirali povezanost tih podataka s procesom vađenja plina, dokazujući da među samim radnicima na tim postrojenjima u proteklim desetljećima gotovo da nema oboljelih. Iskazivane su i medijske sumnje da se u plinske bušotine utiskuju i opasne tvari iz nekih Ininih postrojenja, ali također bez konkretnijih dokaza, zaključuje Vjesnik.