Njemačka gospodarska komora (DIHK) pozvala je na preispitivanje nacionalne klimatske politike, upozoravajući da trenutni pristup stvara konkurentske nedostatke za njemačke tvrtke. U dokumentu koji je usvojila generalna skupština, DIHK predlaže zamjenu strogih godišnjih klimatskih ciljeva fleksibilnijim višegodišnjim proračunom emisija.
Organizacija, koja predstavlja gotovo sve njemačke tvrtke zbog obaveznog članstva, kritizira postojeći sustav kao karakteriziran "kontradiktornim ciljevima, detaljnom državnom kontrolom i nedostatkom međunarodne koordinacije", što rezultira visokim troškovima za gospodarstvo.
DIHK posebno ističe probleme energetski intenzivnih industrija poput čeličana i kemijske industrije, koje se bore s povećanim troškovima energije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Organizacija upozorava na zatvaranja pogona i premještanje proizvodnje, što vodi gubitku industrijskih radnih mjesta.
Među ključnim zahtjevima organizacije je usklađivanje njemačkih i europskih ciljeva smanjenja emisija s naporima globalnih konkurenata. DIHK također inzistira na zadržavanju trgovanja emisijama kao središnjeg instrumenta klimatske politike, uz priznavanje projekata smanjenja emisija u trećim zemljama. Organizacija traži i nastavak dodjele besplatnih emisijskih dozvola ako se ugljična granična pristojba (CBAM) pokaže učinkovitom.
DIHK naglašava da njemački cilj klimatske neutralnosti do 2045. godine postavlja ambiciozniji standard od većine industrijaliziranih zemalja, što dovodi do znatno viših troškova za domaće tvrtke. Organizacija poziva na prilagođavanje koje bi omogućilo fleksibilnost unutar ukupnog emisijskog proračuna, umjesto krutih godišnjih ograničenja.
Prijedlozi dolaze u vrijeme kada EU i države članice već razgovaraju o reformi sustava trgovanja emisijama, čiji su trenutni ciljevi postavljeni da dosegnu nulu do 2039., odnosno početkom 2040-ih godina.
