Uvođenje novog Europskog sustava trgovanja emisijama (EU ETS 2), bilo je planirano za siječanj 2027., ali je nedavno odgođeno do 2028. godine. Novi sustav imat će izravan utjecaj na cijene energije za krajnje potrošače. No, postavlja se pitanje kako točno novi sustav funkcionira i što će to značiti za energetsku tranziciju.
U osnovi, EU ETS2 je dopuna postojećeg EU ETS-a, a zapravo se radi i sustavu trgovanja pravima na emisije koja kupuju uzročnici emisija, pri čemu su obvezni kupiti jedno pravo (tzv. emisijsku dozvolu) na svakih 1000 kg emitiranog ugljikovog dioksida. Cijena svakog prava na emisije ('dozvole') određena je ukupnim brojem takvih prava koje izdaje vlada pojedine zemlje, a potom i ponudom i potražnjom na tržištu.
Razlika EU ETS 2 i dosadašnjeg sustava je u tome što će, prema novom sustavu, svi dobavljači goriva također morati kupovati ta prava na emisije i to za emisije koje uzrokuju potrošači tih goriva. Zapravo, moglo bi se reći da je EU ETS2 zbog toga posve novi sustav trgovanja koji će funkcionirati uz dosadašnji EU ETS. Oni će bit formalno odvojeni, ali će vjerojatno utjecati jedan na drugi.
Kako se određuje cijena prava na emisije?
Cijenu prava na emisije (tzv. emisijskih dozvola) određuju ponuda i potražnja na tržištu, dok sam iznos emisija (tzv. emisijske kvote) određuje Europska unija s krajnjim ciljem smanjivanja cjelokupnih emisija stakleničkih plinova. Dakle, s jedne se strane propisuje najveći mogući iznos emisija, a s druge se strane izdaju 'emisijske dozvole' kojima se može trgovati i tako ostvarivati određeni prihod (ili gubitak, u slučaju prekoračenja 'kvote'). Pri tome je svake godine dostupno manje tih 'dozvola', ali se one mogu kupiti od onih koji ih imaju višak (tj. kod onih koji su ostvarili veće smanjivanje emisija u odnosu na 'kvotu' koju su zatražili).
Dakle, u svemu tome vrlo veliku ulogu ima tržište, a investitori pomno prate nove europske klimatske politike. Naime, ako novi ambiciozni europski ciljevi za 2040. godinu znače da će biti dostupno manje 'dozvola', njihova će cijena porasti. Pri tome je zanimljiva činjenica da tržište i dalje očekuje porast njihovih cijena, iako su zacrtani ciljevi smanjivanja emisija prilično relativni.
Također je zanimljivo da se, unatoč tome što EU ETS 2 još nije na snazi, već trguje budućim 'emisijskim dozvolama'. Tako se početkom godine njihova cijena kretala na oko 90 EUR/t CO2 i naglo je pala potkraj listopada, kada je postalo jasno da će EU smanjiti ciljeve smanjivanja emisija za 2040. i da će doći do odgode uvođenja EU ETS2. Tada je cijena bila oko 50 EUR/t.
Budući da se cijena prava na emisije, kako je to zamišljeno u EU ETS 2, izravno prenosi na dobavljače energije, to će imati utjecaj na cijenu energije za krajnje potrošače. Primjerice, za prirodni bi plin, uz spomenutu cijenu 'emisijskih dozvola' iz listopada od 50 EUR/t, cijena trebala porasti za oko 0,12 EUR/m3. To na godišnjoj razini za kućanstva znači ne baš mali porast troškova.
Utjecaj EU ETS 2 na tržište opreme za grijanje
Budući da će EU ETS2 sigurno povećati račune za energiju za krajnje korisnike, održiva rješenja za grijanje postat će privlačnija. Jedno od njih je poboljšanje toplinske ovojnice zgrade, tj. postavljanje toplinske izolacije koja će smanjiti potrošnju energije, a time i energenata, što u slučaju plina i loživog ulja znači izravno smanjenje emisija. Drugo rješenje je napuštanje energenata za grijanje koji uzrokuju emisije, kao što su upravo plin i loživo ulje, a to je pak velik vjetar u leđa za dizalice topline. Dakle, za očekivati je da će EU ETS2 mnogo brže utjecati na smanjivanje potrošnje plina i loživog ulja za grijanje nego samo promicanje tzv. zelenih rješenja!
Inače, dio prihoda prikupljenih u sklopu EU ETS 2 bit će, kako najavljuje Europska komisija, iskorišten i za potrebe Socijalnog fonda, kako bi se ublažili utjecaji njegovog uvođenja na ranjiva kućanstva.
Zašto odgoda?
Konačno, treba reći i zašto je odgođeno, odnosno pomaknuto uvođenje novog sustava 'emisijskih dozvola' za godinu dana. Službeni je razlog da se članicama EU-a treba dati više vremena na pripremu. Naravno, pravi razlog odgode je činjenica da političari ni u jednoj zemlji EU-a ne žele sada svojim građanima objašnjavati kako bi sada morali, u slučaju plinskog grijanja, godišnje plaćati još 200 eura više, objavio je nizozemski portal 'Warmte365'.
