Energetska zajednica istražila je četiri opcije određivanja cijena ugljika koje je predložila Europska komisija, a koje su predstavljene u Studiji o procjeni utjecaja za uspostavu regionalnog sustava trgovanja emisijama u ugovornim stranama Energetske zajednice. Energetska zajednica ima devet ugovornih strana - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Gruziju, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju i Ukrajinu. Većina zemalja, posebice na zapadnom Balkanu snažno su ovisne o proizvodnji iz ugljena.
U Srbiji i Bosni i Hercegovini proizvodnja lignita predstavljala je oko 60% ukupne proizvodnje proizvodnja električne energije. Što se tiče Kosova, proizvodnja električne energije ovisi gotovo isključivo o dvije elektrane na lignit. Čak i u Ukrajini, gdje sektorom električne energije dominira nuklearna energija, ugljen predstavlja 22-23% bruto proizvodnje. S druge strane spektra, obnovljivi izvori energije su primarni izvor električne energije u Albaniji i Gruziji zbog obilja vodenih resursa.
Regionalni ETS? Baš i ne
Prva opcija je uspostava Regionalnog sustava trgovanja emisijama (ETS) koji funkcionira po principu "cap-and-trade". To podrazumijeva gornju granicu emisija (cap) koja se smanjuje svake godine kako bi se postiglo smanjenje emisija, dok trgovanje dozvolama (trade) podrazumijeva da tvrtke dobivaju ili kupuju dozvole za emisije (po toni CO₂). Ako tvrtka smanji svoje emisije ispod svoje granice, može prodati višak emisijskih jedinica drugim sudionicima s višim emisijama. To je samo djelomično usklađeno s europskim ETS-om, nije na tragu EU ciljeva za 2030. ali je troškovno učinkovitije.
Druga opcija je ETS s fiksnom cijenom, koji je sličan prethodnom modelu, s tim da je cijena emisijskih dozvola unaprijed određena i fiksna. Tvrtke i dalje kupuju dozvole za emisiju, ali cijena po toni CO₂ ne ovisi o kretanjima na tržištu.
Kao treću opciju, Europska komisija predlaže porez na ugljik, odnosno izravno oporezivanje emisije CO₂ po fiksnoj stopi, pri čemu tvrtke plaćaju porez za svaku tonu emisije koju proizvedu. Četvrta opcija je integracija u EU ETS (EU Emissions Trading System), što podrazumijeva da se zemlje ugovornice Energetske zajednice pridruže postojećem sustavu koji funkcionira unutar Europske unije. To je i najskuplja varijanta.
CBAM prijeti
Trenutačno, iako većina zemalja nema uspostavljenu shemu određivanja cijena ugljika, neke od njih usvojile su sheme određivanja cijena ugljika kako bi spriječili učinak provedbe CBAM mehanizma. Čak i u tim slučajevima, razina cijena ugljika ili dizajn shema su dokazani nedostatni za značajno smanjenje potrošnje ugljena. Općenito, utjecaj cijena CO2 mogao bi biti značajan i srednjoročno i dugoročno se razlikuje po uključenim sektorima.
Točnije, utjecaj cijena CO2 smatra se neujednačenim među energetskim sektorom i teškom industrijom, barem kratkoročno, kako će politika u energetskom sektoru donositi relativno veća smanjenja emisija, što se može ostvariti uz niže troškove smanjenja u usporedbi s teškom industrijom, zbog zrelosti tehnologija proizvodnje obnovljive energije.
