Makedonija i zemlje Zapadnog Balkana nisu spremne za uvođenje ugljičnog poreza od 1. siječnja iduće godine. Uvođenje ugljičnog poreza blokirat će njihovu integraciju u zajedničko europsko energetsko tržište.
Ako Europa ne odustane od plana uvođenja ugljičnog poreza za zemlje članice Energetske zajednice, umjesto integracije sa zemljama članicama Europske unije i formiranja jedinstvenog europskog tržišta, doći će do trgovanja električnom energijom isključivo među zemljama koje nisu članice EU, upozoravaju energetske vlasti u Makedoniji.
Marko Bislimoski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i vodne usluge Sjeverne Makedonije (RKE), ističe da krajnja cijena električne energije koja se nudi na otvorenom tržištu neće biti konkurentna jer će se povećati zbog ugljičnog poreza.
"Možemo usvojiti najbolju legislativu, ali ključno je kakve rezultate daje provedba određenog zakona u praksi. Sve zemlje članice Energetske zajednice surađuju i provode reforme jer je to jedini način napretka. Kod nas su usvojeni prvi, drugi i treći energetski paket, a sada se provodi i četvrti energetski paket. Analiza proteklog razdoblja pokazuje da sve zemlje napreduju – burze električne energije funkcioniraju, jačaju se prekogranični kapaciteti, što je priprema za spajanje tržišta i privlačenje novih investicija", kaže Bislimoski.
Zapadni Balkan raspolaže suncem i vjetrom, a podaci od početka energetske krize pokazuju da su gotovo sve investicije usmjerene upravo u postrojenja iz obnovljivih izvora energije. Ipak, proizvodnja električne energije iz ugljena i dalje je prisutna i dominantna jer taj resurs osigurava baznu energiju ključnu za stabilnost elektroenergetskog sustava.
"Uvođenjem ugljičnog poreza blokirat će se integracija zemalja Zapadnog Balkana s državama članicama EU-a. Ne postoji realna mogućnost da vlasnik proizvodnog kapaciteta iz ovih zemalja izvozi na tržište EU-a i ostat ćemo zatvoreni unutar regionalnih okvira", naglasio je Bislimoski.
Nužno da građani osjete koristi od reformi
Dodaje da je nužno da koristi od provedenih reformi osjete građani te da Europa mora biti svjesna potrebe njihove podrške kroz sustav subvencija.
"Živimo u sredini u kojoj je zrak izuzetno zagađen i trošimo velika sredstva na liječenje građana. Energetske reforme usko su povezane s okolišem. Pitanje je jednostavno – kako te reforme doprinose boljem okolišu? Potrebno je objasniti koliko sredstava naše zdravstvene institucije troše zbog zagađenog zraka. Mjere su nužne, građani moraju znati da reformske politike u sektoru daju rezultate i tada će se promijeniti i narativ. Nužno je u potpunosti rekonstruirati financijsku pomoć za ranjive potrošače te preoblikovati uvjete za korištenje fotonaponskih elektrana u kućanstvima. Na taj će način građani shvatiti da su reforme za opće dobro", izjavio je Bislimoski.
Ugljični porez je financijska naknada koja se plaća za emisiju ugljikova dioksida, s ciljem smanjenja onečišćenja i poticanja korištenja čišće energije.
Plaća se po toni ispuštenog CO₂ – što je veće onečišćenje, to je i naknada veća. Cilj je da onečišćenje postane „skupo", a čista energija konkurentnija.
U Europskoj uniji ugljični porez plaćaju elektrane koje rade na ugljen i plin, industrijski pogoni u sektorima cementa, čelika i kemije, kao i zrakoplovne kompanije (djelomično). Oni su obvezni kupovati emisijske dozvole za svaku tonu CO₂ koju ispuste. Ako je električna energija ili proizvod proizveden uz visoke emisije CO₂, naknada je veća.
Ugljični porez posebno je sporan za Zapadni Balkan jer se proizvodnja električne energije često temelji na ugljenu, a njezina primjena može otežati izvoz prema EU-u, smanjiti konkurentnost i usporiti integraciju tržišta.
Energetske vlasti u Skoplju poručuju da makedonske kompanije nisu spremne za uvođenje ugljičnog poreza u tako kratkom roku, kako to planira Europska unija od 1. siječnja 2026. godine, te traže od EU-a odgodu njezine primjene.
