Makedonske energetske vlasti i kineska veleposlanica u Sjevernoj Makedoniji, Jiang Xiaoyan, dogovorile su proširenje suradnje u energetskom sektoru. Sugovornici su razmijenili iskustva u sektoru, ističući da se područje suradnje može proširiti, uzimajući u obzir da se materijali kineske proizvodnje sve više koriste pri realizaciji značajnog dijela energetskih investicija.
"Kineski investitori su dobrodošli u zemlju, ali suradnja mora biti utemeljena na zakonskim propisima koji su usklađeni s europskim pravilima, što podrazumijeva javne i transparentne postupke javne nabave", kaže Marko Bislimoski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Makedonije (RKE).
Više od 55 % raspoloživih energetskih kapaciteta u zemlji dolazi iz obnovljivih izvora, a opredjeljenje države je jasno – energetska tranzicija je prioritet broj jedan. Predsjednik RKE-a, Marko Bislimoski, i veleposlanica Narodne Republike Kine, razmijenili su iskustva u sektoru, naglašavajući da se suradnja može proširiti s naglaskom na nove tehnologije – pametne mreže, baterije za skladištenje električne energije – koje mogu doprinijeti bržoj energetskoj tranziciji.
Najveći kapitalni projekt u makedonskoj energetici tijekom godina, u kojem je sudjelovala Kina, jest izgradnja brane „Kozjak" u blizini Skoplja. Izvođači su bili tadašnji ELEM (Elektrane Makedonije) i kineska tvrtka CWE (China International Water and Electric Corporation).
Suradnja s tehnološki razvijenim državama
Stručnjaci pozivaju Makedoniju da surađuje sa svim državama u svijetu, posebno s onima koje su tehnološki razvijene.
"Proizvodi iz Kine ravnopravni su onima iz Europe ili Amerike. Ne smijemo zaboraviti da se u području digitalizacije i elektronike vrlo brzo razvijaju i u nekim segmentima ih nadmašuju", kaže za naš portal Konstantin Dimitrov, stručnjak za energetiku. On podsjeća da je Kina i sada prisutna u Makedoniji u energetskom sektoru, posebno kroz privatne inicijative.
"Turbine u hidroelektrani 'Sveta Petka' su kineske, što znači da obje zemlje već imaju primjere suradnje", kaže Dimitrov i dodaje: „I danas kupujemo opremu iz Kine. To je Huawei oprema, poput invertera i solarnih panela. Postoje kanadski i francuski proizvodi, ali kineski stižu na vrijeme i jeftiniji su. Ali u velikoj energetici teško je ući. Vlada se u ovom trenutku ne usudi napraviti takav iskorak, jer smo jako pod pritiskom Europe", navodi Dimitrov.
U okviru prijedloga postojale su ambicije za proširenje hidroenergetskih kapaciteta uz kinesku podršku – primjer je projekt nazvan „Dolina Vardara", kojim je bila planirana izgradnja 12 hidroelektrana duž rijeke Vardar, financiran zajmom kineske banke i uz podršku kineske kompanije. No, taj projekt za sada nije realiziran.
