Makedonski gradovi ovih dana ruše rekorde po onečišćenju zraka, a glavni grad Skoplje nalazi se među najzagađenijim gradovima u Europi, na prvom i trećem mjestu. Prisustvo štetnih čestica je nekoliko puta iznad dopuštenog.
Podaci Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da čestice PM10 premašuju dopuštene granične vrijednosti u većini makedonskih gradova. Na snazi su mjere Vlade za zaštitu stanovništva od onečišćenja. Svim poslodavcima preporučuje se da oslobode radnih obveza trudnice, osobe starije od 60 godina, kao i građane s kroničnom astmom, one koji su preboljeli srčani ili moždani udar, bez obzira na dob. Onima koji moraju raditi na otvorenom preporučuje se da se smjene pomaknu u razdoblje od 11 do 17 sati, kada onečišćenje obično blago opada.
Zagađeni zrak godišnje odnosi više od 3.500 života u Sjevernoj Makedoniji, uz velik broj oboljelih, no nitko nema namjeru primijeniti brze i učinkovite mjere, poručuju iz Inicijative O2. Prema njima, Vlada i Grad Skoplje stalno ponavljaju da će graditi kogeneracijske plinske elektrane koje bi trebale riješiti problem zagađenja u Skoplju i drugim gradovima. Navode da bi samo za Skoplje cijeli pothvat koštao oko milijardu eura, ali ne bi bio dovršen prije 2033. godine, a troškovi po kućanstvu kretali bi se između 4.000 i 10.000 eura.
„Zašto ne naprave pilot-projekt s nekoliko različitih vrsta filtera, da se vide učinci svakog od njih i uloži u masovnu primjenu onih koji prođu test, čime bi se problem kućanstava riješio za godinu dana? Zašto ne donesu odluku da industrija u Skoplju, uključujući cementaru Usje, obavezno radi na plin i obnovljive izvore energije?", pitaju iz Inicijative O2.
Traže donošenje pravilnika o eko-naljepnicama, čime bi se omogućilo uvođenje zimskog režima prometa, kao i promjena načina grijanja javnih objekata. To je, kako kažu, najbrži način za smanjenje zagađenja.
„Osim toga, postoje i druge mjere koje nisu složene za provedbu, a odnose se na građevinsku i tlačnu prašinu te spaljivanje otpada na otvorenom. Za Usje, najbrži način da se onečišćenje svede na minimum jest da mu se naloži korištenje plina u procesima, umjesto ugljena, koksa, otpada i drugih goriva", dodaju iz Inicijative O2.
Postoje različiti izvori zagađenja. Na izgaranje drva i drvne mase otpada oko 50–60%, na izgaranje nafte i mazuta za grijanje ili kao energent u industriji između 12% i 16%, na promet između 11% i 14% kao pozadinsko urbano onečišćenje, dok u blizini prometnica može doseći i do 34%. Stručnjaci kao uzrok navode i masovnu, često nekontroliranu urbanizaciju. Iz Instituta za javno zdravstvo preporučili su građanima da ne izlaze van bez potrebe, osobito trudnicama i osobama s kroničnim bolestima.
Problemi i u Grčkoj, Bugarskoj i Albaniji
I Grčka se suočava s problemom onečišćenja zraka. Zrak u Ateni, Solunu i drugim urbanim središtima vrlo često premašuje europske granične vrijednosti za zagađivače poput dušikovog dioksida, ozona, PM10 i PM2.5. Glavni izvori su industrija, izgaranje goriva i promet. Čestice PM2.5 imaju prosječnu godišnju koncentraciju od oko 11,5 µg/m³, što je više nego dvostruko iznad preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije. Prema nekim podacima, Grčka je 2019. godine bila rangirana kao 36. najzagađenija zemlja u svijetu po prosječnim vrijednostima PM2.5, a godišnje više od 11.000 građana umire zbog zagađenog zraka. Grčka radi na provedbi mjera poput elektrifikacije javnog prijevoza te poticanja električnih vozila i čistih izvora energije.
Problemi postoje i u Bugarskoj. U glavnom gradu Sofiji ovih dana bilježe se vrijednosti iznad dopuštenih 50 mikrograma po kubnom metru. Stručnjaci smatraju da su potrebne dodatne mjere za smanjenje zagađenja, poput boljih goriva, čistih tehnologija, obnove voznog parka i kontrole industrijskih emisija. Gradovi poput Sofije, Plovdiva, Stare Zagore, Velikog Trnova i Varne često bilježe povišene vrijednosti AQI-ja i PM2.5. Prema podacima iz 2025. godine, Bugarska ispunjava EU standarde kvalitete zraka za glavne zagađivače, ali i dalje postoji prostor za poboljšanje i prijelaz na održiviju, „kružnu" ekonomiju. Grijanje kućanstava na drva/biomasu i stara dizelska vozila glavni su izvori PM2.5 u Bugarskoj. Prvi put ove sezone Grad Sofija uveo je zeleni prijevozni tiket, a parkiranje na parkiralištima uz metro bilo je besplatno, kako bi se potaknulo korištenje javnog prijevoza i smanjio promet, a time i onečišćenje.
Onečišćenje zraka velik je problem i u Albaniji. Kvaliteta zraka često premašuje preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, osobito za čestice PM2.5. Prosječna godišnja koncentracija PM2.5 iznosi 2,9 do 3,3 puta više od dopuštene granice (5 µg/m³). Prema nekim izvješćima, Albanija se ubraja među najzagađenije zemlje u Europi po razinama PM2.5. Visoke koncentracije PM2.5 i PM10 redovito se bilježe u gradovima poput Tirane, Elbasana, Korče, Drača i Fierija, osobito u područjima s gustim prometom ili industrijskim aktivnostima. U Tirani čestice PM2.5 i PM10 često premašuju europske standarde. Sustavi za praćenje kvalitete zraka u Albaniji, prema Europskoj agenciji za okoliš, ograničeni su i djelomično zastarjeli, što znači da često ne postoje potpuni i kontinuirani podaci za sva naseljena mjesta.
