Nakon što je u Saboru prihvaćen zakon o Centru za zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva, Vlada je ovog tjedna donijela i Uredbu o visini naknade koju će primati općina Dvor i Sisačko-moslavačka županija, na čijem je području predviđeno skladište. Rok do kojeg Slovenija i Hrvatska trebaju imati gotova skladišta je 2028. godina.
Nuklearna elektrana Krško proizvela je ove godine 5,5 milijardi kilovatsati električne energije i nakon remonta, koji je bio prije mjesec i pol, radi punom snagom, prenosi HRT.
"Spremni smo i za sljedeću godinu u kojoj nemamo remonta i očekujemo još i veću proizvodnju. Planirana proizvodnja je po drugi put u našoj povijesti, preko šest teravatnih sati", kazao je Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško.
Za budućnost nuklearke Krško važni su i planovi vezani uz moguću gradnju Bloka dva pa se uprava uključila u javnu raspravu koja se vodila vezano uz izmjenu državnog prostornog plana, a na koju je pristiglo 400 prijedloga i primjedbi.
"Mi smo formirali posebnu skupinu koja razmatra kako bi gradnja Bloka dva utjecala na nas. Sastavili smo popis od 11 točaka, a među njima je najvažniji priključak na električnu mrežu i o tome ćemo još razgovarati s nadležnim institucijama", kazao je Gorazd Pfeifer, predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško.
Bliži se i rok do kojeg Slovenija i Hrvatska trebaju zbrinuti svaka svoju polovicu otpada.
Hrvatska do 2028. godine mora početi preuzimati svoj dio radioaktivnog otpada koji je nastao radom Nuklearne elektrane Krško. U Sloveniji se već gradi njihovo dugoročno skladište ovdje u blizini same nuklearke u mjestu Vrbine, a Hrvatska je tek nedavno odlučila da će mjesto skladištenja biti u Čerkezovcu na području općine Dvor.
Već ove godine naknadu za zbrinjavanje otpada - milijun i šesto tisuća eura - dobit će općina Dvor i Sisačko-moslavačka županija.
