Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izvijestilo je da je 2004. godine pokrenut proces uređenja odlagališta komunalnog otpada. U sklopu tog procesa, danas se u Hrvatskoj sanira 298 službenih odlagališta komunalnog otpada u što je uloženo 285 mil. kuna, a do sada je završena sanacija na njih 35. Cilj je do 2009. godine sanirati sva službena neuređena odlagališta komunalnog otpada. U sklopu sanacije do sada je očišćeno i rekultivirano oko 350 000 m2 zemljišta (zasađeni travnjaci, drveće i dr), a dio onečišćene površine bilo je nužno i razminirati. Sanacijom niz godina zapuštenih odlagališta postići će se značajni pozitivni učinci za okoliš i zdravlje ljudi jer su ta odlagališta uglavnom u blizini naselja, vodozaštitnim zonama i zaštićenim područjima prirode. Odlagališta komunalnog otpada s vremenom će se zatvoriti, a umjesto njih izgraditi će se županijski centri za gospodarenje otpadom. Njihovom će se izgradnjom sustavno se provoditi zbrinjavanje komunalnog otpada mehaničko-biološkom obradom pri čemu će se koristiti vrijedna svojstva otpada u materijalnoj i energetskoj oporabi. Izgradnja svih centara planira se do 2012. godine, do kada će se koristiti sanirana odlagališta komunalnog otpada. Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatsku (NN 1302/2005) koju je MZOPUG izradio, a Sabor usvojio potkraj 2005. godine predviđeno je da svaka županija ima najviše jedan centar za gospodarenje otpadom. Ipak, MZOPUG se zalaže da se više županija dogovori oko jednog zajedničkog centra jer je takvo rješenje bolje za okoliš i financijski isplativije. Prema podacima kojima MZOPUG raspolaže, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija dogovaraju se oko otvaranja zajedničkog centra, dok Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija nastoje postići dogovor oko zajedničke lokacije, a Grad Zagreb i Zagrebačka županija već su potpisali i sporazum o zajedničkom rješavanju problema komunalnog otpada. Radovi na izgradnji centra za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji najdalje su odmakli i njega je MZOPUG predložio za sufinanciranje Europskoj komisiji što je prihvaćeno. Za razliku od toga, na području Splitsko-dalmatinske županije postoji otpor oko lokacije u Lećevici iako je ona utvrđena Prostornim planom županije. Nakon zahtjeva nevladinih udruga da se na toj lokaciji ne gradi centar i u dogovoru sa županima MZOPUG je odlučio osnovati stručni tim koji bi trebao utvrditi sve relevantne činjenice i mogućnosti vezane uz funkcioniranje cenatra Bikarac kao zajedničkog centra Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, a nakon izvješća stručnog tima konačnu odluku donijet će županije.