Kako piše 'Vjesnik', u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 13,2 milijuna tona otpada, što znači da svaki stanovnik godišnje proizvede oko 2,97 tona otpada. U idućih 10 godina predstoji nam stoga rješavanje jednog od najvećih nacionalnih problema - problema gospodarenja vlastitim otpadom, a poseban je problem zbrinjavanje opasnog otpada, Hrvatska je već počela sanaciju glavnine od 252 odlagališta, koja su uglavnom ekološke bombe na rubu prave eksplozije! Tako je u zadnjih tridesetak godina na njima je odbačeno oko 100 milijuna tona različitog otpada, bez ikakve kontrole, navodi 'Vjesnik'. 
Osim što mora uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim, Hrvatska u iduće dvije godine mora početi primjenjivati plan gospodarenja otpadom. Srednjoročno, u idućih tri do pet godina, gospodarenje otpadom mora integrirati u sve društvene segmente uz održivi razvitak, povećati ulaganja u infrastrukturu, a posebnu pozornost posvetiti skupljanju i obradi opasnih voda i vodoopskrbi. 
Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom, propisanoj Strategijom o gospodarenju otpadom, morat ćemo izbjegavati i smanjivati količine i štetnosti otpada, reciklirati ga te odlagati samo integralni otpad. 'Vjesnik' piše kako ćemo 
do 2010. godine morati za čak 20% smanjiti količinu otpada koju konačno odlažemo kao i količine proizvedenog opasnog otpada. Predviđa se da će se do 2025. organiziranim skupljanjem otpada obuhvatiti 99% stanovništva, reciklirat će se 25% otpada, a odlagati 35% biorazgradivog otpada. 
Postupno će se morati organizirati centri za gospodarenje otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima. Uz Zagreb, bit će potrebno 20 županijskih i četiri regionalna centara, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta. 
'Vjesnik' još navodi kako će se odlaganje otpada u potpunosti zabraniti na otocima, gdje će se graditi pretovarne postaje s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem otpada, iz kojih će se otpad prevoziti u centre na kopnu. 
Nadalje, od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina posebno će se štititi podzemne vode na krškom području, a sprječavat će se ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke. Također, morat će se uspostaviti i centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta. Na kraju, jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije trebalo bi biti presudno, uz neprestanu edukaciju javnosti, stručnjaka i upravljačkih struktura, piše 'Vjesnk'. 
Za gradnju predviđenih centara za gospodarenje otpadom s biokompostanama Hrvatskoj će trebati 460 milijuna eura. Prema podacima 'Vjesnika', za mehanizaciju će trebati još 434 milijuna eura, za reciklažna dvorišta 96 milijuna, a za gradnju prve faze energane za otpad, koja će se graditi u Zagrebu, trebat će 290 milijuna eura. Pretovarne postaje s balirkama stajat će 64 milijuna eura, a sanacija odlagališta 344 milijuna eura. Tako se do 2015. godine iz državnog proračuna za to predviđa 975 milijuna eura, što je trećina potrebnog novca za konačno rješavanje našeg problema sa smećem. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo bi se namaknuti 325 milijuna eura, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 326 milijuna eura, navodi 'Vjesnik'.