Ovog je tjedna na sastanku Bernske konvencije izglasano smanjenje statusa zaštite vukova, što je predložila Europska unija. Stroga zaštita sivog vuka bila je na snazi čak 45 godina tako da je vuk sada proglašen zaštićenom, a ne više strogo zaštićenom životinjom, ana što je utjecaja imala i predsjednica EK. Europska unija već dopušta odgovorno upravljanje vukovima a to znači da jedna od mjera uključuje i odstrjel problematičnih jedinki ako je to potrebno. Procjenjuje se da vučja populacija u Europi iznosi 20.000 jedinki koje godišnje u EU ubiju 65.000 domaćih životinja, a ljudskih žrtava nije bilo.
Zemlje koje su podržale prijedlog su Andora, Armenija, Gruzija, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Lihtenštajn, Srbija, Švicarska i Ukrajina, zajedno sa svih 27 članica EU. Velika Britanija ga je odbila, kao i Crna Gora, BiH, Monako i Albanija, dok su Tunis i Turska bili suzdržani. Promjene će nastupitu kroz tri mjeseca.
U Hrvatskoj je na snazi stroga zaštita i kroz mjere prevencije se promovira postavljanje električnih ograda i pasa čuvara. Međutim, u prosincu 2023. godine je Europska komisija predložila slabiju zaštitu vukova pod izgovorom nanošenja velike štete stočarima, a prijedlog je nastupio nakon procesa savjetovanja za koji organizacija ClientEarth kaže da je bio pogrešan i da ga sada istražuje pučki pravobranitelj Europske unije, kaže WWF.
Ignorirani zahtjevi zelenih udruga
Glasanjem za smanjenje zaštite vukova, države članice su ignorirale zahtjeve više od 300 organizacija civilnog društva, Inicijative za velike zvijeri za Europu, stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša te stotine tisuća građana koji ovu odluku smatraju pogreškom. Svi oni cijelo vrijeme pozivaju na znanstveno utemeljeno djelovanje za promicanje suživota ljudi s velikim zvijerima.
Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi, navodi WWF. Zato je i problematično što su države članice poduprle politički utemeljenu odluku, na koju su utjecali osobni razlozi nakon što je ponija predsjednice Europske komisije Von der Leyen ubio vuk u rujnu 2022. godine.
WWF smatra kako snižavanje statusa stroge zaštite neke vrste radi političke dobiti nekolicine, a protivno znanstvenim dokazima, dovodi u opasnost desetljeća napora za očuvanje vrsta. Europska komisija bi mogla predložiti promjenu vodeće Direktive o staništima, s mogućim negativnim posljedicama i na druge vrste. Uz to, WWF preporučuje da Bernska konvencija prioritizira znanost prilikom donošenja odluka i osigura da se procesi vode dokazima.
Von der Leyen je pozdravila ishod, rekavši da je to "važna vijest za naše ruralne zajednice i poljoprivrednike" i predstavlja "uravnotežen pristup između očuvanja divljih životinja i zaštite naših sredstava za život".
Lovci su također pozdravili ovu odluku. "Ovo predstavlja priliku za Direktivu o staništima da se prilagodi ovom uspjehu očuvanja. Još uvijek postoje neke pravne prepreke, ali one su sada dostižne", rekao je Laurens Hoedemaker, predsjednik Europske lovačke federacije.
