Europska komisija zalaže se za smanjivanje statusa zaštite vukova prema Bernskoj konvenciji. Na temelju detaljne analize o statusu vuka u EU-u koja je također objavljena krajem 2023., Komisija predlaže da se vuk proglasi „zaštićenim”, a ne „strogo zaštićenim”.
Promjena zaštićenog statusa vuka prema Bernskoj konvenciji, uz suglasnost država članica Europske unije i ostalih stranaka Bernske konvencije, preduvjet je za svaku sličnu promjenu statusa vuka na razini EU.
Dubinska analiza pokazuje da su populacije vukova u posljednja dva desetljeća značajno porasle i da zauzimaju sve veće teritorije. U 23 države članice EU postoji više od 20 000 vukova s općenito rastućom populacijom i širenjem areala te čoporima koji se razmnožavaju.
Takav rast populacije je omogućen zakonima o zaštiti, povoljnijim stavovima javnosti i poboljšanjem staništa. Ovo širenje je međutim dovelo do sve većih sukoba s ljudskim aktivnostima, štetama na stoci, sa snažnim pritiskom na određena područja i regije. Računa se da u EU vukovi godišnje uviju oko 70.000 grla stoke. U Hrvatskoj postoji populacija od oko 150 vukova, a kada se i odredi odstrel, vuka je teško uloviti. Štete koje čine vukovi sve su veće a odštete su skromne. Da bi se dobilo 100 eura potrebno je imati visoku ogradu i pastirskog psa, no pastirima vukovi nerijetko ubijaju pse, a blago se ne čuva samo na ograđenim prostorima.
Civilno društvo i organizacije za dobrobit životinja, njih više od 300 zajedničkom izjavom pozivaju države članice EU da odbiju prijedlog Europske komisije za slabljenje statusa zaštite vukova. Najnovija procjena IUCN-a pokazuje da je šest od devet prekograničnih populacija vukova u EU ranjivo ili blizu ugroze. Smanjenje njihove zaštite sada bi izložilo vrstu većem riziku i potkopava pravni zahtjev EU-a za postizanje održive i stabilne populacije vukova, kažu ekolozi.
