Znanstvenici upozoravaju da će vremenski ekstremi i njihove posljedice poput poplava - biti jači i dvostruko češći. No, o uzrocima ne postoji suglasje, iako bi se iz mainstream medija moglo činiti da je ugljični dioksid kriv za apsolutno sve, što je nonsens. Zanimljiva rasprava razvila se jučer na HRT-u.
Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler u jučerašnjem Otvorenom iznio je tezu da kad temperatura raste jedan stupanj globalno sedam posto je više vodene pare u atmosferi. Budući da u ovom dijelu Europe imamo dosta izvora vodene pare sa 7 posto više vlage očekuju se intenzivniji oborinski događaji. I tako će biti za svaki stupanj toplije atmosfere.
„Zadnjih 100 godina je procijenjen rast od otprilike 1,3 stupnja, a trenutno smo na putanji do 3 stupnja toplijeg svijeta. Znači, 3 stupnja toplijeg svijeta znači otprilike 20 posto intenzivnijih oborinskih događaja. Mi smo za 50% povećali prirodne koncentracije CO2. Da nema stakleničkih plinova u prirodi, vodene pare, CO2, metana - mi bismo sada sjedili na - 18°C. Staklenički plinovi su u redu, ali mi smo uspjeli podići koncentraciju CO2 za 50%. I to podiže temperaturu planeta", kazao je ravnatelj DHMZ-a.
Svoje viđenje klimatskih ciklusa, utjecaja Jupitera i stakleničkih plinova na klimu u Otvorenom HTV-a iznio je akademik Vladimir Paar, rijetki hrvatski znanstvenik koji godinama o klimatskim promjenama priča drugačije od glavnine.
"Klima je prekrasan primjer za deterministički kaos. Ima jedno deset različitih utjecaja na klimu, a dva su trenutno najviše u igri. Jedan su staklenički plinovi, a najutjecajniji staklenički plin je vodena para. Na drugom mjestu je CO2, a onda dolazi metan i još neki plinovi", kaže akademik Vladimir Paar.
Dodao je kako se ljudi ne trebaju bojati stakleničnih plinova jer bi bez njih temperatura ovdje bila kao u Sibiru. Na pitanje trebamo li voziti dizelaše, a ne električne automobile odgovorio je: "Sve vam se svodi na isto".
Paar: Fosilna goriva i prijepori oko njih
Kazao je kako je teza o povećanju temperature za tri stupnja uslijed povećanja koncentracije CO2 za 50 posto teza iz 19. stoljeća. Dodao je kako se svi slažu da se upotrebom fosilnih goriva atmosfera zagrijava. Ali, postoje prijepori oko toga da je to jedini ili glavni utjecaj.
"Prateći svjetsku literaturu, vidim različite mogućnosti. Drugi ključni efekt je astronomski utjecaj na klimu. Ostali planeti, najviše Jupiter - gravitacijskim djelovanjem mijenjaju oblik zemljine putanje i nagnutost Zemlje. To su poznati Milankovićevi ciklusi", kazao je Paar. Radi se o matematičkoj teoriji koja povezuje klimatske promjene s promjenama u ekscentričnosti orbite, nagibom osi i precesijom.
Prisjetio se nekadašnjih snježnih godina, za razliku od danas kad je snijeg rijedak i kratkotrajan. Potvrdio je da se klima nepovratno mijenja te iznio tezu da je pad Rimskog Carstva posljedica klimatskih promjena.
"Suša je uništila Rimsko Carstvo. Francuska revolucija je posljedica klimatskih promjena zbog vulkanskih erupcija. Pšenica nije uspijevala zbog ogromne količine dima. Pet godina zbog dima nije bilo dovoljno sunčeve svjetlosti. Ljudi su gladovali i dizali revoluciju s parolom 'Hoćemo kruha', podsjetio je Paar.
