Tijekom europskog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz) temperature su odstupale i prostorno i vremenski diljem kontinenta. Za sezonski prosjek bile su blizu ili ispod prosjeka na sjeverozapadu, dok su područja jugoistočne Europe i sjeverne Fenoskandije doživjela najtoplije ljeto ikada zabilježeno. Jugoistočna Europa doživjela je do 60 posto više 'toplih' dana od prosjeka.
Toplinski stres je pokazatelj kako različita termalna okruženja utječu na ljudsko tijelo, a prati se Univerzalnim termalnim klimatskim indeksom. U jugoistočnoj Europi, lokalno stanovništvo doživjelo je 'jak toplinski stres“ tijekom 66 dana tijekom ljeta. To je najveći zabilježeni broj dana s 'jakim toplinskim stresom' za jugoistočnu Europu, uzimajući u obzir da je prosječan broj dana s jakim toplinskim stresom tijekom ljeta oko 29, stoji u priopćenju za medije Copernicus službe za klimatske promjene (CS3) o analizi uvjeta opaženih tijekom ljeta u Europi.
"Europa je 2024. doživjela svoje najtoplije ljeto zabilježeno. Ekstremne temperature u regijama poput jugoistočne Europe utječu na dobrobit Europljana, njihovi stanovnici doživljavaju više toplinskog stresa nego ikad prije", izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe za klimatske promjene.
Europske rijeke
Rekordne temperature površine mora (SST) zabilježene su u Sredozemnom moru. Prosječne SST preko cijelog bazena dosegle su svoje najviše dnevne vrijednosti ikada, s vrhuncem od 28,45°C 13. kolovoza, prema podacima iz klimatske analize ERA5.
U pogledu oborina, Europa je doživjela snažan kontrast među regijama. Dok je većina kontinenta imala ispodprosječan broj kišnih dana, posebice jugoistok, druge regije, uključujući sjeverni dio Ujedinjene Kraljevine, Fenoskandiju i baltičke zemlje, zabilježile su do 20 više kišnih dana od prosjeka.
Osim toga, 35 posto europskih rijeka bilo je značajno ili iznimno nisko, posebice na jugoistoku, dok je veći dio središnje Europe imao iznimno visoke prosječne protoke rijeka za ovo doba godine.