Sramotno nizak novi iznos povratne naknade za ambalažu

Autor: B. O. Objavljeno: 23.09.2024. 🕜 11:16 Lokacija: Zagreb
  • Otpadna plastika u moru (FOTO: Brian Yurasits; 2023.)
 - plastični otpad; plastika
    Izvor: Brian Yurasits

Iznos bi se trebao kretati između 15 i 50 centi i razlikovati se prema volumenu i materijalu, smatraju u Platformi za borbu protiv onečišćenja jednokratnom plastikom

Okolišne organizacije, okupljene u Platformu za borbu protiv onečišćenja jednokratnom plastikom, pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) da odredi viši iznos povratne naknade za ambalažu od pića jer je predloženih 10 centi sramotno nisko.

Povratna naknada za ambalažu od pića je najniža u Europskoj uniji već godinama. Uspješnost povrata jednokratne ambalaže za pića u Hrvatskoj zadnjih 20 godina nažalost ne leži u ekološkoj osviještenosti pojedinaca ili ekonomskoj motivaciji potrošača pića za povrat, već u lošoj ekonomskoj situaciji. Naime, povrat boca ljudima bez formalnih izvora prihoda predstavlja izvor za preživljavanje.

Primjera radi, od 2005. naknada je iznosila sedam centi (50 lipa). Tada je kruh stajao otprilike 80 centi (oko šest kuna) te je za jedan kruh bilo potrebno skupiti otprilike 12 boca. Sada prosječna cijena bijelog kruha u Hrvatskoj iznosi 1,41 euro, dakle, za jedan kruh potrebno je skupiti oko 20 boca.

"S predloženim 'povećanjem' na 10 centi, osoba bi za jedan kruh morala skupiti 14 boca. Iz ove jednostavne računice vidljivo je kako porast naknade ne prati inflaciju i porast cijene življenja općenito, a danas je život za one na margini puno teži. Također, ono što je sporno u prijedlogu jest jednako malen iznos naknade koji vrijedi za ambalažu svih volumena i neovisno o materijalu", stoji u priopćenju.

 

Javno savjetovanje

Platforma smatra kako bi novi iznos naknade trebao biti formiran uzimajući u obzir materijal i volumen ambalaže. Iznos bi se trebao kretati između 15 i 50 centi i razlikovati se prema volumenu i materijalu. Povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, jamči veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. 

Bitno je imati na umu da u ovom sustavu ne dolazi do udara na džepove građana, jer povratak ambalaže znači i povratak plaćenog iznosa za bocu.

Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju društveno-gospodarskih uvjeta Hrvatske, stoga udruge pozivaju građane i građanke da se uključe u javno savjetovanje o povratnoj naknadi i zatraže veći iznos.

Članice Platforme za borbu protiv onečišćenja jednokratnom plastikom, koje potpisuju priopćenje, su Zelena akcija, Zelena Istra, TerraHub Croatia, Udruga Tatavaka, Eko-Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

TAGOVI