Europske i hrvatske okolišne organizacije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je najniža u Europskoj uniji.
Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 0,10 eura.
Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv onečišćenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.
Ključni mehanizam
"Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On jamči veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućava kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u EU-u. U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura", priopćeno je iz Zelene akcije.
Udruge smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže.
Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada, budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače. Udruge također pozivaju MINGOR na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade jamči veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada jamči još veći povrat.
Društveno-ekonomski uvjeti
Važno je naglasiti, ističu u Zelenoj akciji, kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda, budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja.
Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju društveno-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen.
Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj koje potpisuju priopćenje su: Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce - Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.