Protokol iz Kyota istječe krajem prosinca te je iznimno važno donijeti sporazum za sljedeće razdoblje kako bi pregovori UN-ove konferencije, koja okuplja 190 zemalja, postigli uspjeh. Već sedam godina razvijene industrijske zemlje govore i samo govore o svojim obvezama smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Ali dođe trenutak kada treba nešto i učiniti. Taj trenutak je došao, kazala je Marlene Moses, predstavnica Saveza malih otočnih država, njih 44 koje osjećaju posljedice povećanja razine mora.
UN-ov program za okoliš (UNEP) u svom izvješću u Dohi upozorava i na topljenje permafrosta širom Sibira i Aljaske. Permafrost, trajno smrznuto tlo, sadržava velike količine ugljika, a njegovo topljenje moglo bi rezultirati dodatnim globalnim zatopljenjem do 2100. godine.
Permafrost se počeo topiti, kazao je Kevin Schaefer sa Sveučilišta Colorado. Do 2100. bi otopljeni permafrost mogao osloboditi između 43 i 135 milijardi tona CO2, glavnog uzročnika stakleničkih plinova. Permafrost sadržava oko 1700 milijardi tona ugljika ili dvostruko više nego što ga je sada u atmosferi. Do 2100. bi se temperatura mogla podignuti za tri do pet stupnjeva Celzija.
Potpisan 1997., protokol iz Kyota je jedini pravno obvezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova u visoko industrijaliziranim zemljama. Posebice se zemlje u razvoju pozivaju na 2. članak iz Protokola "u ime povijesne odgovornosti" koju imaju razvijene zemlje sjevera prema klimi i očuvanju okoliša. Neuspjeh Kyota 2 samo bi povećao nepovjerenje između razvijenih i nerazvijenih zemalja u dugim i zamornim pregovorima o borbi protiv klimatskih promjena, prenosi HRT.
Raste razina mora
Razina mora bi u 21. stoljeću mogla porasti za čak pola metra
