Nova godina počela je s najavama meteorologa da nas očekuje jednako topla ili još toplija godina od dosadašnje najtoplije 1998., od kada postoje mjerenja. Na to su se počeli nadovezivati mogući scenariji koji bi zbog globalnog zatopljenja i promjene klime mogli snaći Zemlju, komentira 'Vjesnik'. 
U prvom tromjesečju 2007. Hrvatski sabor trebao bi ratificirati Protokol iz Kyota čija je osnovna ideja smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 5,2% do 2010. godine od razine na kojoj su bile 1990. 

Globalno zatopljenje u 21. stoljeću na europskom će kontinentu najviše pogoditi Sredozemlje i alpska područja, a kao posljedice nastupit će suše, šumski požari, premještanje tradicionalne vegetacije na sjever te gubitak obradivih površina. Od 14 do 38% populacije Sredozemlja živjet će u područjima s nestašicom vode. Zimi će sniježiti uglavnom na visinama od 1500 i 1700 metara, a ne kao do sada - od 1300 metara. Rezultati su to rada 16 istraživačkih instituta u Europi o utjecaju globalnog zatopljenja na okoliš i stanovništvo u Europi do 2080., piše 'Vjesnik'. 

Međunarodna grupa za klimatske promjene (IPCC) istaknula je 2005., druge najtoplije godine nakon 1998., da su klimatske promjene najvjerojatnije rezultat ljudskih aktivnosti, a posljedica su češće poplave i suše, olujni vjetrovi i toplinski valovi, pogotovo u urbanim sredinama, te smanjivanje površina pod ledom. Krajem rujna 2005. protezanje arktičkog morskog leda bilo je 20% manje od prosjeka 1979-2004. Zabilježeno je i smanjenje površine glečera na Alpama. Strašni uragani, potresi, toplinski valovi, suše i poplave već su obilježili početak 21. stoljeća. Svjetska meteorološka organizacija u svojoj je ocjeni globalne klime 2005. istaknula da se globalni trend zatopljenja nastavlja. 
U posljednjih 100 godina prosječna temperatura na Zemlji porasla je od 0,4 do 0,8 stupnjeva Celzija zbog izgaranja fosilnih goriva te porasta stakleničkih plinova.