Suše i poplave uzrokovane promjenama klime odnosit će od 2071. oko 90.000 ljudskih života godišnje, prenosi 'The Financial Times' procjenu autora dosad neobjavljene studije Europske unije o posljedicama klimatskih promjena u Europi, prenosi 'Poslovni dnevnik'. U izvješću se navode dva moguća scenarija: po jednom će prosječna temperatura porasti za 2,2 a po drugom tri stupnja Celzijevih. U oba slučaja valja očekivati da će u roku od jednog desetljeća broj žrtava visokih temperatura rasti za nekoliko desetaka tisuća godišnje. Globalno zatopljenje imat će katastrofalne posljedice i za gospodarstvo pa će smanjeni urod, podizanje razine mora, prirodne katastrofe i smanjeni broj turista prouzročiti gubitke koji će se mjeriti dvoznamenkastim iznosima u milijardama eura. Sjeverne zemlje, a koje već ulažu velike napore u suzbijanje emisije štetnih plinova, zapravo će profitirati od zatopljenja jer će više temperature osigurati veći urod u poljoprivredi. Manje revne zemlje bit će teže pogođene, pa Italija i Španjolska moraju računati sa sušom, smanjenom plodnošću tla i požarima. Tome valja dodati i goleme štete prouzročene podizanjem razine mora za jedan metar. Po prvom će scenariju njihova vrijednost do 2020. dosegnuti do 4,4 milijarde, a po drugom 5,9 milijardi eura. Do 2080. godine ti bi troškovi u ekstremnom slučaju mogli dosegnuti i 42,5 milijardi eura. Ovisno o scenariju urod će u sjevernoj Europi porasti do 70%, a na jugu će biti smanjen i do jedne petine, prenosi 'Poslovni dnevnik'.