Nedavno održana konferecija o klimatskim promjenama u Nairobiju zahuktala je debatu o mehanizmu kojim se regulira trgovina kvotama emisija ugljičnog dioksida između razvijenih i siromašnih zamalja svijeta - komentira 'Poslovni dnevnik'. Trgovina emisijama stakleničkih plinova jedan je od načina na koji države mogu smanjiti rizik od globalnih klimatskih promjena. Iako je ovo tržište još u razvoju, procjenjuje se kako je lani njegov volumen dosegao 10 milijardi dolara. Razgovorima u Nairobiju su se utvrdile nove strategije kako bi se proširile već postojeće odrednice protokola iz Kyota prema kojemu 35 razvijenih zemalja svijeta planira smanjiti emisiju stakleničkih plinova na granicu koja je 5% ispod razine zabilježene 1990. godine. Prema ovoj međunarodnoj konvenciji, plan bi se trebao ralizirati u vremenu između 2008. i 2012. godine. Prošle godine je pod okriljem Protokola napravljen korak koji omogućuje visoko industrijaliziranim zemljama da premaše svoje kvote financirajući projekte čistih energija u nerazvijenim zemljama. Zahtjev za ovakvom trgovinom emisijama stakleničkih plinova dolazi kako od industrijaliziranih zemalja, tako i od korporacija, osobito onih iz Europske unije. Na globalnom nivou, Svjetska banka je na konferenciji u Nairobiju kritizirala investitore zainteresirane za tržište razmjene plinova zbog rezerviranosti prema ulaganju u projekte čistih energija u Africi, istovremeno naglašavajući neiskorištenost mogućnosti ovog siromašnog kontinenta. Prema navodima posljednjih istraživanja Svjetske banke, cijene ugljičnih plinova na ovom tržištu su 20% niže od globalnog prosjeka, uz naglasak kako je percepcija visokog rizika koji se povezuje s poslovanjem na tom kontinentu neopravdana. Rastući trend ulaganje u razvoj čistih izvora energije samo je u posljednjih 20 mijeseci dosegao vrijednost od 5 milijardi dolara, međutim, većina sredstava je završila u Kini, Indiji i Brazilu. No, korak dalje napravljen je ocrtavanjem glavnih smjernica vezanih za pomoć Africi i promoviranjem financiranja čistih energija, poput snaga vjetra i vode, kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Prema ovom dogovoru, očekuje se da će se do 2012. godine, kada se očekuje revizija protokola iz Kyota, investirati oko 1,100 milijardi dolara u zemlje u razvoju. Također, na konferenciji je izraženo nezadovoljsvo politikom SAD-a, najvećeg svjetskog zagađivača, koji dozvoljava daljnji rast emisije ugljičnih plinova do 2012. godine.