Svake godine na svijetu izgore ogromne površine vegetacije. Zadnji veliki požari svakako su oni koji su se dogodili u Australiji.  Mnogi za porast broja požara okrivljuju globalno zatopljenje, dok drugi pak upravo u požarima vide uzrok povećanju temperature na Zemlji, no gdje je istina pita se Deutsche Welle.  Klima je vrlo složen mehanizam. Iz tog razloga je znanstvenicima vrlo teško donijeti precizna i pouzdana mjerila za određivanje klimatskih promjena. Problem je za znanstvenike u tomu što na klimu utječe bezbroj čimbenika koji na prvi pogled ne stoje u nekom međusobnom odnosu: vodene površine, utjecaj sunca, atmosfere i sl.  Uza sve te čimbenike znanstvenicima u oči upada i jedan novi: požari. U znanosti sve jače vlada uvjerenje da požari velikih razmjera sve više utječu na promjenu klime. Ali i obratno.  Kako piše DW-e, svake godine diljem svijeta izgori preko 400 milijuna hektara vegetacije što je površina veća od Indije", kaže Silvia Kloster s Meteorološkog instituta Max Planck u Hamburgu. Razlozi nastanka požara su različiti, ponekad je u igri priroda, recimo preko groma, ali uglavnom je uzrok i sam čovjek koji što iz nepažnje, što namjerno svake godine uništi velike šumske površine. A broj požara svake godine raste. Povijesno gledano od sredine 19. stoljeća, otkako je započela masovna urbanizacija, požara je bilo sve manje i manje. No tada je došlo do obrata. "Naša istraživanja su pokazala da je 1960. došlo do obrata. Otada površina nastala spaljivanjem vegetacije svake godine raste", objašnjava Kloster. Kao razlog za ovaj trend znanstvenici sve češće spominju globalno zatopljenje. Od šezdesetih porast broja požara Promjena klime je nesumnjivo doprinijela lakšem izbijanju požara: dugotrajne suše i nedostatak oborina pospješuju izbijanje i širenje požara. Osim toga porast koncentracije ugljičnog dioksida kao jednog od najvažnijih stakleničkih plinova, pospješuje rast biljaka. Tako zapravo raste biomasa na Zemlji, a time i potencijalno gorivo za požare. Znanstvenici s Max Planck Instituta za meteorologiju izračunali su primjenjujući razne modele, da bi se broj požara do 2040. mogao dodatno povećati za jednu petinu. Pritom bi se broj požara trebao povećavati različitom brzinom, ovisno o mjesto nastanka. Tako bi broj požara u tropskom pojasu trebao rasti dok bi u Sredozemlju trebao padati. Ali situacija na Sredozemlju se poboljšava isključivo zbog činjenice da se ovdje smanjuju površine pod vegetacijom pa tako jednostavno nestaje i goriva za požare. Kako navodi DW-e, nije samo promjena klime ta koja utječe na broj požara. Sve je primjetnija i interakcija u obrnutom smjeru. Jasno je da požari direktno utječu na porast koncentracije CO2 u atmosferi a time i jednog od plinova koji najviše utječu na globalno zatopljenje. No utjecaj požara na porast temperature nije u potpunosti jasan jer na kraju krajeva na zgarištima ponovno rastu nove biljke koje apsorbiraju CO2 iz atmosfere. Ali nije samo CO2 taj koji uzrokuje staklenički efekt. "Požari oslobađaju i veće količine metana koji je poznati staklenički plin a u atmosferu odlazi i velika količina čestica čađe koja upija sunčevu energiju i tako dodatno zagrijava zemljinu kuglu", kaže znanstvenica Silvia Kloster. No ni tu stvar nije potpuno jasna. Poznato je da neke od čestica pospješuju stvaranje oblaka koji opet odbijaju sunčevu toplinu i tako "hlade" Zemlju. "Pitanje da li povećanja broja požara negativno utječe na porast temperature na Zemlji je jedno od najaktualnijih pitanja kojima se znanost trenutno bavi", zaključuje Kloster za Deutsche Welle.