Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na petom mjestu u Europi i 42. u svijetu, a možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek, za razliku od drugih država, u najvećem dijelu zemlje pijemo vodu iz slavine, istaknuli su za 'Vjesnik' u Hrvatskim vodama. 
To potvrđuje da je kakvoća vode u vodoopskrbi uglavnom dobra. Najsigurniju vodu piju oni koji imaju priključak na javne vodovodne sustave (oko 76% stanovništva što znači oko 3,35 milijuna stanovnika) i to one veće, zbog strožeg režima kontrole vode. 'Vjesnik' piše kako je lošija je situacija u nekim manjim nerijetko nedovoljno kontroliranim sustavima, a posebno u privatnim bunarima. 
U Hrvatskim vodama upozoravaju da je, za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda nezadovoljavajuće, pa u nekim priobalnim mjestima onečišćenje mora i podzemnih voda predstavlja ozbiljan problem. Onečišćenje voda pogađa neke od glavnih gradskih središta - Rijeku, Zadar i Šibenik. Samo 40% kućanstava i 40% industrije priključeno je na kanalizacijske sustave, a pročišćava se manje od 12% svih prikupljenih otpadnih voda, ističu u Hrvatskim vodama. 
Iako priroda posjeduje mehanizme samočišćenja, vode postaju smetišta u koja se odlažu i vrlo opasne tvari, poput pesticida i teških metala, navodi 'Vjesnik'. Pogoršanje kakvoće morske vode u nekim dijelovima Hrvatske, kao posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u okoliš, već je dovelo do vidljivih problema, uključujući eutrofikaciju i cvjetanje fitoplanktona na pojedinim lokacijama, kao i manje vidljivo onečišćenje morskog života organskim i anorganskim mikro tvarima. 
Zato su Hrvatske vode u suradnji s Vladom uz zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) prije tri godine započele veliki projekt zaštite voda na priobalnom području od onečišćenja. U njegovu provedbu će s jedinicama lokalne samouprave uložiti 280 milijuna eura. 
Prva faza traje do 2008., u njoj će biti investirano 80 milijuna eura i obuhvaća područja Opatije, Biograda, Rijeke, Zadra, Lovrana, Matulja, Pakoštana i Svetog Filipa i Jakova. Planirano je da se u prvu fazu uključe i Pula, Novigrad, Makarska, Omiš, Opuzen, Koručula, Dugi rat i Rogoznica. Do kraja prve faze bit će izgrađeno i rekonstruirano 47 sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda koja će obuhvatiti 480 naselja s 309 000 stanovnika, doznajemo u Hrvatskim vodama. 
Zahvaljujući tom projektu, na većem će se dijelu jadranske obale za sljedećih nekoliko desetljeća riješiti problemi s pročišćavanjem i odvodnjom pa će se poboljšati kakvoća vode i mora koja se koristi za piće, kupanje, lov ribe i uzgoj školjki. 
Dodajmo kako se Svjetski dan voda, 22. ožujka obilježava pod geslom "Kako se nositi s nestašicom vode".