U povodu Svjetskog meteorološkog dana (23. ožujka), Državni hidrometeorološki zavod održao je konferenciju za novinare na kojoj je izjavljeno kako Svjetska meteorološka organizacija u posljednjih nekoliko desetljeća bilježi sve više prirodnih katastrofa s velikim ljudskim i materijalnim gubicima (primjerice, prosječna šteta od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj iznosi 500 mil. eura godišnje). Inače, ovogodišnji Svjetski meteorološki dan posvećen je prirodnim katastrofama i ekstremnim vremenskim promjenama za koje se smatra da su posljedica globalnog zatopljenja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva. Kada je riječ o prirodnim katastrofama u proteklih 10 godina, najviše je bilo poplava (37%), oluja (28%) i suša (9%). Pri tome upravo suše u mnogim zemljama već danas uzrokuju velike humanitarne katastrofe, dok bi nedostatak vode mogao biti pravi uzrok ratova u 21. stoljeću. Inače, globalno zatopljenje se nastavlja pa se očekuje da će temperatura u sljedećih 50 - 100 godina porasti za 3 - 5 °C. Na žalost, prirodne katastrofe se ni danas ni u budućnosti ne mogu izbjeći, no odgovarajućim se sustavom nadzora mogu uputiti pravodobna upozorenja stanovništvu te time ublažiti posljedice, pri čemu je kao problem istaknuto to što na Jadranu još nema meteorološkog radara koji bi upozoravao na oluje koje mogu biti iznenadne i opasne.