U Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, usvojenoj prošle godine u Saboru, uvršten je i jedan važan pasus koji definira podzemno odlagalište "kao duboko zalegnutu, izoliranu, hidrodinamski cjelovitu geološku zamku sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem." - komentira Poslovni dnevnik. Boris Cigüt, autor studije "BSU strategije gospodarenja otpadom", ekonomist i geolog s dugogodišnjim stažem u INA - Naftaplinu, smatra kako je svako kašnjenje primjene BSU strategije velik ekološki i energetski gubitak za Hrvatsku. Cigüt ističe kako je rješenje koje se zove BSU zapravo bezdeponijsko rješavanje otpada pri čemu nastaje mnogo energije koja je ekološki prihvatljiva. BSU označava tri faze zaokružene tehnologije tretmana otpada: "B" znači baliranje otpada u bale od nepropusne folije, "S" znači spaljivanje otpada u posebnim spalionicama-termoelektranama-toplanama (TENO), a "U" znači utiskivanje nesagorjelog i moćnim filterima prikupljenog koncentrata neiskoristivih i štetnih materija u više tisuća metara duboke iscrpljene naftne bušotine - pojašnjava Cigüt. Što se treće faze strategije BSU tiče, tj. pitanja što s onim najštetnijim otpadom koji ostaje i nakon najkvalitetnije termičke obrade smeća, Cigüt je pojasnio kako za to postoji tehnologija utiskivanja u povoljnu geološku formaciju, u nepropusne geološke zamke u kojima je bila milijunima godina ranija zarobljena nafta ili plin, a iz kojih su oni danas iscrpljeni. Također, napominje kako nema nikakve opasnosti od zagađenja podzemnih voda, jer one su do dubine 600 metara, a kaša otpada trajno bi se zbrinula na dubini od 1,8 pa do četiri kilometra dubine. Također, uslijed uvjeta na takvim dubinama, s vremenom će se i taj otpad u interakciji s geološkom sredinom kemijski promijeniti i čak postati bezopasan. No, bit je u tome da smo na taj način u potpunosti uklonili štetan otpad iz naše biosfere - zaključio je Cigüt.