„U Mađarskoj i Sloveniji, a osobito u Njemačkoj, u ovom se području radi ozbiljan posao. U Hrvatskoj količina prikupljenog otpada sada iznosi 0,5 kilograma po stanovniku, dok je u Sloveniji pet kilograma. Glavni je cilj ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa. Radna skupina Grupacije stoga treba artikulirati stavove te prijedloge uputiti resornom ministarstvu i drugim mjerodavnim tijelima“, kazala je Divić.
„Prema obvezama za jedinice lokalne samouprave u planu je postavljanje 300 spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila, a do kraja godine 550 te izgradnja reciklažnih dvorišta. Jedno je otvoreno u Klari, a do druge polovice 2018. godine otvorit će se na Žitnjaku i Sesvetama“, kazao je Alen Hadžić iz Zagrebačkog holdinga.
„Prikupljanje otpada je trošak, a planom gospodarenja otpadom predviđeno je da se dio troškova kroz naknadu vraća sakupljačima, a to je potrebno uvesti i u području prikupljanja tekstilnog otpada. Treba povećati stopu prikupljanja tekstilnog otpada, a troškove platiti onima koji ga prikupljaju“, istaknula je Aleksandra Anić Vučinić s Geotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
„U Mađarskoj su otvorene sortirnice, a odjeća koja se prikuplja plasira se na svjetsko tržište. Pojedine tvrtke dnevno u svijet šalju i po 100 tona odjeće i na tome zarađuju“, kazao je Mato Grujo iz tvrtke Kompis iz Osijeka, koja je postavila već 80 spremnika u Osijeku na koje su se građani već naviknuli.
Regeneracija iz Zaboka, koja se bavi recikliranjem tekstilnog otpada primjer je uspješnog poslovanja u ovom području, koja ne zaostaje za drugim tvrtkama u Europi. „Ne želimo plaćati više od 450 kuna po toni tekstilnog otpada, a iz Mađarske plaćaju da se tekstilni otad preuzme“, kazao je direktor Regeneracije i voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji HGK Anđelko Švaljek te dodao da je najjeftinije otpad prikupiti te ga odložiti, a to ne želimo. „Potrebno je pojednostaviti proceduru te uvesti kontinuiranu edukaciju kod prikupljanja tekstilnog otpada“, rekao je Švaljek.
„Ne vjerujemo u dugoročne modele suradnje sa zemljama u okruženju. Dugoročno je najisplativije rješenje razvoj recikliranja tekstilnog otpada u Hrvatskoj i podržavanje tvrtki poput Regeneracije,“ smatra Ivan Božić iz Socijalne zadruge Humana Nova.
Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša istaknula je važnost i potrebu dubinske analize cijelog vrijednosnog lanca kako bi se sagledalo gdje su najveći troškovi, a gdje zarada, nakon čega treba izvršiti optimizaciju. „Primjer dobrog modela je danski model skupljanja tekstila po zgradama u male spremnike koji se prazne. Kad se sustav pojednostavi, onda je on funkcionalan“, istaknula je Varlec.
