U Globalnu riznicu sjemena u Norveškoj u utorak su po prvi puta su pohranjene primke iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena. Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i 8 primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka te ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027.
Ova riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija „banka“ na svijetu i smatra se „trezorom sudnjeg dana“, budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao „polica osiguranja“ za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja.
Što je Banka sjemena
Riznica sjemena je s radom počela 1984., tada samo za potrebe Norveške, a zatim je 2008. izgrađen i trezor, posjeduje kapacitet pohrane 4,5 milijuna sorti usjeva i 2,5 milijarde sjemenki, nudeći mogućnosti budućim generacijama da prevladaju izazove klimatskih promjena i rasta stanovništva, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.
U svibnju 2021. u trezoru je bilo pohranjeno više od milijun uzoraka sjemena, što predstavlja više od 13.000 godina poljoprivredne aktivnosti, kazuju podaci s Wikipedije. Sjeme se čuva na temperaturi od preporučenjih - 18 Celzija, a u slučaju prirodni katastrofe i nedostatka električne energije za hlađenje, ostat će barem dva stoljeća na temperaturi od -3 Celzija. Trezor je napravljen 130 metara iznad površine, kako bi ostao nad morem čak i ako dođe do topljenja leda na Zemlji.
Bogata Nacionalna banka biljnih gena
Kao važan genetski materijal koji treba sačuvati odabrane su primke hrvatskih tradicijskih sorti koje su se kroz godine prilagodile klimatskih prilikama. Umnažanje sjemena započelo je u 2021. godini, za one primke za koje su se ispunili uvjeti da su već pohranjeni u sigurnosnoj kolekciji koja se nalazi u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, javlja MPŠ.
Prikupljeni materijal je bilo potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu na dvije lokacije. Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva – što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, što zahtjeva nekoliko godina umnažanja.
