Područje kopna gotovo za trećinu veće od Indije iz vlažne zemlje pretvorilo se u suha tla, područja u kojima je poljoprivreda otežana i to u posljednja tri desetljeća, pokazalo je istraživanje. Dvije trećine kopna na globalnoj razini pohranit će manje vode do sredine stoljeća, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Suha područja sada čine 40% cjelokupnog kopna na Zemlji, isključujući Antarktik. Tri četvrtine svjetskog kopna pretrpjelo je sušnije uvjete u posljednjih 30 godina, što će vjerojatno biti trajno, prema studiji UN-ovog sučelja za znanstvenu politiku (UN-SPI), znanstvene grupe koju su sazvali Ujedinjeni narodi, koja se sada prvi puta pozabavila ovim fenomenom.
Afrika je izgubila oko 12% svog BDP-a zbog sve veće suše između 1990. i 2015., pokazalo je izvješće. Predviđaju se još gori gubici: Afrika će izgubiti oko 16% svog BDP-a, a Azija blizu 7% u sljedećih pola desetljeća.
Prema studiji UN SPI, od 2020. oko 30% stanovništva – 2,3 milijarde ljudi na globalnoj razini – živjelo je u suhim područjima, u odnosu na oko 22,5% 1990. godine. Predviđa se da će se do 2100. to udvostručiti, a gotovo polovica ljudi u Africi već živi u suhim područjima. Neki će usjevi biti posebno ugroženi: predviđa se da će se prinosi kukuruza u Keniji prepoloviti do 2050., ako se sadašnji trendovi nastave. Suha područja su područja u kojima se 90% padalina gubi isparavanjem, ostavljajući samo 10% za vegetaciju.
Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UN-ove konvencije za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), rekao je: „Za razliku od suša tj. privremenih razdoblja niske količine oborina, aridna klimatska područja, u kojima je količina padalina manja od isparavanja predstavljaju trajnu i neumoljivu transformaciju. Suše imaju svoj kraj. Međutim, kad klima područja postane suša, gubi se mogućnost povratka na prijašnje uvjete. Suša klima koja sada utječe na velika područja diljem svijeta neće se vratiti na staro stanje, a ova promjena redefinira život na Zemlji.”, kaže Thiaw.
