Po prvi put u svijetu laboratorijski uzgojeno meso postalo je dostupno u mesnicama u Singapuru u svibnju ove godine. Proizvod kalifornijske tvrtke Eat Just sadrži samo tri posto uzgojenih pilećih stanica u kombinaciji sa sastojcima biljnog podrijetla. Opći postupak za proizvodnju stanično uzgojenog mesa uključuje pet koraka. Biopsijom se za početak uzorak tkiva se prikuplja od životinje. Slijedi pohrana stanica: stanice se odabiru za trenutnu upotrebu ili se zamrzavaju za kasniju upotrebu. Zatim se stanice množe i sazrijevaju u bioreaktoru. Nakon što su narasle i diferencirale se u željeni tip, radi se sakupljanje staničnog materijala iz kontroliranog okoliša. Zatim kao posljednji korak slijedi prerada umjetnog mesa u prehrambeni proizvod.
Takvo meso naziva se kultiviranim, staničnim ili 'no-kill', a potivnici ga nazivaju 'frankenštajnovskim', lažnim ili sintetskim.
Singapur je i jedina zemlja u kojoj se meso iz uzgoja može kupiti u trgovini. Brza odobrenja i potpora vlade privukli su nekoliko američkih i europskih tvrtki za uzgoj mesa. Međutim, visoki troškovi proizvodnje i skepticizam potrošača i dalje su izazov za njih. Što se tiče potrošača i prihvaćanja ove alternative, čini se da ne ide sve tako glatko.
Sramežljivi pilot projekti
Samo nekoliko zemalja u svijetu sramežljivo radi na pilot projektima. Tako je u siječnju ove godine Izrael postao prva zemlja koja je odobrila prodaju laboratorijski uzgojene govedine. Nekoliko mjeseci kasnije u Nizozemskoj je organizirana prva degustacija kobasica od umjetnog mesa. Proizvođač, tamošnja startup tvrtka, prva je u Europskoj uniji koja organizira ovaj nesvakidašnji kulinarski događaj, nakon što je novi proizvod u travnju odobrilo novo povjerenstvo za procjenu sigurnosti u Nizozemskoj. Kako je najavljeno, ove će proizvode potrošačima nuditi preko partnerskih restorana, a u probnom razdoblju planiraju povećati proizvodnju piletine i proširiti se na govedinu s većim udjelom masnoće. „Crveno“ meso koje je umjetne proizvodnje ne može imati tu boju, jer ona dolazi od krvi, koje tu nema.
Italija je bila prva zemlja koja je rekla ne bilo kakvim inovacijama koje bi ugrozile tradicionalnu proizvodnju mesa u toj zemlji. Prošle je godine desničarska vlada premijerke Giorgie Meloni postala prva u svijetu koja je zabranila proizvodnju i prodaju mesa uzgojenog u laboratoriju, odredivši kaznu od 150.000 eura za prekršitelje.
Tada je objavljeno da su Beč, Pariz i Rim, uz još devet zemalja EU-a, spremni ustvrditi da je laboratorijski uzgojeno meso "prijetnja stvarnim metodama proizvodnje hrane".
Prijetnja proizvodnji hrane
U dopisu koji je procurio stoji da meso uzgojeno u laboratoriju "ne predstavlja održivu alternativu primarnoj proizvodnji na farmama" te postavlja etička, ekonomska, socijalna i zdravstvena pitanja koja su "ključna za buduće društvo". Ovo stajalište podržale su Češka, Cipar, Grčka, Mađarska, Luksemburg, Litva, Malta, Rumunjska i Slovačka. Trenutačno u Europi odobrenje za umjetno meso može dati samo Europska agencija za sigurnost hrane prema odredbama takozvane Uredbe o novoj hrani.
U srpnju 2023. meso uzgojeno iz životinjskih stanica službeno je postalo dio prehrambenog sustava u SAD-u, kada je američko ministarstvo poljoprivrede prvi put odobrilo proizvodnju i prodaju mesa iz laboratorija dvjema tvrtkama. Jednog od njih već godinama financira Bill Gates, može se reći i glavni promotor umjetnog bifteka u svijetu.
