Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo je u postupak e-savjetovanja Prijedlog Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.
Dekarbonizacija je, kako ističu u Ministarstvu, jedan od strateških prioriteta programa Vlade i Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Jedan od ključnih ciljeva je smanjenje emisije ugljičnog dioksida koji je glavni uzročnik klimatskih promjena.
Ovim prijedlogom predviđa se proširivanje postojećeg sustava trgovanja na pomorski promet, promjene u regulaciji operatera zrakoplova i stvaranje pravnog okvira za novi sustav trgovanja, koji će biti u punoj primjeni od 2027. godine. Postojećim i novim obveznicima definiraju se detaljna pravila odobravanja, praćenja, verifikacije i izvješćivanja u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama. Poticanjem veće energetske učinkovitosti u prometnom sektoru, uz osiguravanje opskrbe čistom i jeftinijom energijom za kućanstva i gospodarstvo te očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije, Hrvatska ide u smjeru održivijeg i otpornijeg gospodarstva na klimatske promjene.
Ova Uredba donosi se nakon novog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja koji je stupio na snagu u travnju ove godine. To je temeljni nacionalni propis u svrhu očuvanja ozonskog sloja, praćenja emisija i ponora, izvješćivanja vezanog za zaštitu okoliša i zraka unutar zemlje i na granicama, kao i za uspostavu financijskog mehanizma koji će osigurati konkurentnost industrije i potpore onima koji su u riziku od siromaštva.
Smanjenje emisija
Europski sustav trgovanja emisijama (ETS) uspostavljen je 2005. godine u cilju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova i poticanja rasta niskougljičnog gospodarstva. Sustav se temelji na izdavanju dozvola obveznicima (operaterima) za točno određen broj dozvoljenih emisijskih jedinica te kupnju dodatnih jedinica sukladno kriterijima. U sustavu trgovanja emisijskim jedinicama dosad su sudjelovale energetski intenzivne industrije, elektrane i zrakoplovni operateri, a sada se sustav proširuje i ulazi u četvrtu fazu.
Pariškim sporazumom, aktualnim Europskim zakonom o klimi i Europskim zelenim planom uspostavljen je pravni i strateški okvir za novu, četvrtu, fazu u kojoj se područje primjene proširuje i na pomorski promet te se, pored postojećeg, uspostavlja novi ETS sustav koji obuhvaća zgrade, cestovni promet i gorivo kao dodatne sektore čije je emisije potrebno smanjiti.
"Kako bismo bili spremni za potpunu primjenu ovog sustava, u Hrvatskoj je pripremljen i nacrt nacionalnog Socijalnog plana za klimatsku politiku. On predviđa financijski okvir vrijedan gotovo 1,7 milijardi eura kojim će se financirati projekti priuštivog stanovanja, osiguranja javnog prijevoza u ruralnim prostorima, poticanja veze između ruralnih prostora i urbanih središta te osiguranja veza do društvenih, kulturnih, obrazovnih, sportskih i poslovnih sadržaja, osobito za ranjive skupine u društvu", navode u Ministarstvu te ističu kako rade na ubrzanju sustava financiranja niskougljične tranzicije.
Tako su objavljeni novi pozivi za projekte energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u industriji i vodnokomunalnom gospodarstvu, a u savjetovanje s javnošću upućen je i novi javni poziv za financiranje elektrifikacije u prijevozničkom sektoru vrijedan 45 milijuna eura.
