Privatnim šumovlasnicima u RH za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma kroz nacionalni program ruralnog razvoja do 2020. raspoloživo je 92,9 milijuna eura. To im otvara opciju da za obnovu degradiranih šuma ili uređenje infrastrukture dobiju potporu u rasponu od 50 do 100 posto svih troškova, maksimalno do milijun eura, rečeno je na Trećoj regionalnoj konferenciji šumoposjednika jugoistočne Europe održanoj 25. kolovoza u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera. Kako se navodi u priopćenju organizacije, u Europskoj uniji 60 posto šuma u privatnom je vlasništvu. Uz zapošljavanje oko četiri milijuna radnika u tom se sektoru godišnje ostvari 500 milijardi eura prihoda. I dok je, primjerice, u Austriji čak 81 posto šuma u rukama privatnika, u Hrvatskoj taj udjel iznosi 22 posto. Odnosno, 581.770 hektara šuma u vlasništvu je oko 600 tisuća Hrvata, a njih trećina nikada nije stupila nogom u svoju šumu. Ipak, ima i brižnih vlasnika, među njima je Mirko Habijanec iz Križevaca. U proteklih 25 godina, kazao je Habijanec sudionicima konferencije, pošumio je 40 hektara, no cilj mu je površina od 100 ha. Samo su sadnice, otkrio je, bile dar Savjetodavne službe i Hrvatskih šuma, sve ostale troškove financirao je sam. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, upozorio je na to da golemi potencijal privatnih šuma može biti značajan kotač zamašnjak gospodarskog razvoja i novog zapošljavanja u ruralnim područjima, no zapreka su kruti zakoni i needuciranost vlasnika. "Žurno treba pojačati ekipiranost savjetodavne službe kako bi vlasnicima pomogla i kod povlačenja potpora iz EU fondova", poručio je Bogović resornom ministru Tihomiru Jakovini. Europa je jedini kontinent gdje šume ostvaruju veći rast u odnosu na godišnju sječu drvne mase, a Hrvatska jedina na tom području ima očuvane goleme površine šuma listača (hrast, bukva...) pa je izgledno da bi uskoro rasadnim materijalom i savjetima mogli logistički pomoći u obnavljanju europskih šuma. Tu ideju nedavno je iznijelo vodstvo Konfederacije europskih privatnih šumovlasnika, izvijestio je Miljenko Županić. Europa nema hrasta, tek nešto malo u Francuskoj pa žele naš slavonski. "Robu imamo i trebamo je što skuplje prodati", naglasio je Županić.