Prva spalionica komunalnog otpada u Zagrebu trebala bi početi raditi 2010. godine, a lokacijske dozvole i početak građenja može se očekivati već početkom sljedeće godine nakon što Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja prihvati konačnu lokaciju na Žitnjaku - izvještava Poslovni dnevnik. Iako gradska vlast tvrdi da čini veliki ekološki iskorak unaprijed kritičari predvođeni HSP-om i Zelenom akcijom tvrde da Zagreb spalionicom čini korak unazad. Dnevnik navodi kako je se u osnovi tvrdnje da je spalionica zastarjelo rješenje nalaze podaci iz studije o utjecaju spalionice na okoliš u kojoj se predviđa godišnje spaljivanje 385 tisuća tona materijala (300 tisuća tona otpada, 69 tisuća tona mulja iz pročistača otpada i 16 tisuća tona kanalizacijskog otpada). Kako se u Zagrebu lani deponiralo 387 tisuća tona komunalnog otpada, HSP-ov zastupnik Miroslav Rožić upozorava da je potpuno zanemarena mogućnost reciklaže koja je ekonomski i ekološki isplativija. U prilog svojoj tvrdnji iznio je primjere gradova San Josea, Canaberre, Muestera, Edmontona, Seattlea i konzorcija 24 općine kod Trevisa. Nitko od navedenih nema spalionicu, ali zato imaju postotak reciklaže više od 60% s tendencijom rasta, dok ostatak deponiraju - tvrdi Rožić. No, Europska unija preporučuje zatvaranje deponija pa su u Milanu i Zürichu u posljednje dvije godine niknule dvije spalionce, a Beč se upravo odlučio i sagraditi treću te time padaju u vodu tvrdnje zelenih da Europa odustaje od novih spalionica. Trenutno se na području Zagrebačke županije traži lokacija za zbrinjavanje šljake koja nakon obrade ne bi bila opasni otpad, dok bi se ostaci pepela iz filtra spalionice izvozili kao opasni otpad.