Prema izvješću Europske agencija za okoliš, živa predstavlja najveći rizik za okoliš i ljude u rijekama, jezerima i oceanima, kojeg apsorbiraju životinje. U EU od ukupno 111.000 površinskih vodnih jedinica gotovo 46.000 ne ispunjava propisane kriterije o maksimalnoj razini žive radi zaštite ptica i sisavaca koji se hrane ribom. Ljudi su najviše izloženi živi kada se hrane tunom ili grdobinom, ili čak kad jedu sve vrste manjih riba. U Europi najveće količine žive potječu iz procesa izgaranja krutih goriva (ugljen i drvo). No, polovica žive nataložene u okolišu EU-a potječe izvan Europe, kao što su rudnici zlata i razni industrijski procesi. Najveći problem je kad živa završi u okolišu jer onda može čak tisućama godina cirkulirati kroz zrak, zemlju, vodu i životinje. Razine žive u atmosferi se kreću oko 500%, a u oceanima oko 200% iznad prirodnih razina. Prema tome, čak ako i sada počnemo djelovati, proći će mnogo godina dok se razina onečišćenja živom ne spusti na predindustrijske razine. Zato je za sada vrlo važno paziti na ispravno odlaganje predmeta koji sadrže živu (baterije i žarulje) te uzeti u obzir alternativu krutim gorivima za grijanje, kao i pratiti savjete o sigurnosti hrane.  Već je zabranjena ili ograničena uporaba žive u mnogim proizvodima i industrijskim procesima EU-a. Glavna inicijativa zaštite okoliša i ljudi od žive je Minamatska konvencija o živi, koju je potpisalo više od 120 zemalja i stupila je na snagu 2017. godine, a zahtjeva učinkovitu kontrolu čitavog niza proizvoda, procesa i industrija gdje se upotrebljava ili emitira živa.