Razvoj umjetne inteligencije ušao je u fazu u kojoj „nema povratka“ – svijet je na rubu izgradnje digitalne superinteligencije, tvrdi Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja. I dok još uvijek ne viđamo robote kako šetaju ulicama, jasno je da su AI sustavi već sada pametniji od ljudi u mnogim domenama i da svakodnevno pomažu stotinama milijuna korisnika.
No, rast snage AI-ja nosi i veliku cijenu: potrošnju energije. Kako Altman ističe, već danas postoji samoodrživ ciklus razvoja – što su AI modeli jači i korisniji, to se ulaže više novca u infrastrukturu, grade se sve veći podatkovni centri, a energetske potrebe eksponencijalno rastu.
Koliko troši jedan ChatGPT upit?
Iako se često nagađa o potrošnji energije AI sustava, Altman prvi put iznosi konkretan podatak: prosječni upit ChatGPT-a troši oko 0,34 vat-sati. Za usporedbu, to je količina energije koju električna pećnica potroši u nešto više od jedne sekunde, ili koliko efikasna LED žarulja potroši u nekoliko minuta. Osim električne energije, svaki upit koristi i oko 0,000085 galona vode – otprilike jednu petnaestu žličice.
Takva potrošnja na prvi pogled možda ne djeluje značajno, ali treba je promatrati kroz volumen. Milijuni korisnika generiraju milijarde upita dnevno, pa ukupna energetska potrošnja podatkovnih centara u kojima „živi“ umjetna inteligencija postaje ozbiljan faktor. Altman navodi da se zbog ekonomske vrijednosti AI-ja pokreće „flywheel“ efekt – što više vrijednosti AI stvara, to se više ulaže u gradnju infrastrukture, što opet omogućuje jače AI sustave i još više potrošnje.
AI kao pokretač zelene energije?
Altman spekulira da bi, kako automatizacija proizvodnje podatkovnih centara napreduje, cijena inteligencije mogla pasti gotovo do razine cijene električne energije – „intelligence too cheap to meter“, odnosno „inteligencija preslaba da bi se naplaćivala“. Ako roboti u budućnosti budu u mogućnosti sami graditi podatkovne centre i tvornice čipova, a proizvodnja se automatizira, ključna ograničenja postat će zapravo energija i kvalitetno upravljanje.
Iako Altman naglašava potencijal AI-ja za znanstveni napredak i stvaranje boljeg svijeta, ne izostavlja ni izazove: povećana potrošnja energije i resursa otvara pitanja održivosti, dostupnosti energije i utjecaja na okoliš. Naposljetku, ako se znatni dijelovi globalne infrastrukture prebace na održivu energiju, AI bi mogao postati pokretač prelaska na obnovljive izvore, ali pod uvjetom da rast potrošnje ne nadmaši kapacitete proizvodnje zelene energije.
Potrošnja električne energije ključna za AI
Umjetna inteligencija, prema Altmanu, ulazi u razdoblje u kojem je rast neizbježan, a njezin utjecaj na svijet mjerit će se i kroz energetsku prizmu. Potrošnja električne energije više nije samo tehnička zanimljivost, već jedno od ključnih pitanja budućnosti AI-ja i društva općenito. Koliko ćemo biti spremni platiti – ne samo novcem, nego i resursima – za superinteligenciju, pitanje je na koje odgovore tek trebamo pronaći.
