U skladu s odredbama Trećeg energetskog paketa i odabranog modela vlasničkog razdvajanja HEP OPS odvojio se od HEP grupe i promijenio ime u HOPS. Može li pojasniti kako je tekao taj proces?

Prije godinu dana, točnije 2. srpnja 2013. godine na Trgovačkom sudu u Zagrebu registrirano je društvo Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS). Sukladno odredbama Trećeg energetskog paketa i Zakona o tržištu električne energije HOPS je organiziran prema modelu neovisnog operatora prijenosa. HOPS je i dalje ostao član HEP grupe, ali pod propisanim uvjetima. Proces vlasničkog i poslovnog razdvajanja trajao je oko godinu dana i bio je vrlo zahtjevan u svakom pogledu jer se tehnološki i poslovni procesi ni u kojem trenutku nisu prekidali. Donedavno zajednički poslovni procesi odvojeni su a HOPS je samostalna tvrtka koja ima vrlo ograničene odnose s HEP-om d.d.

U kojem smislu se očituje neovisnost HOPS-a prema HEP-u, odnosno kako sada operativno funkcionirate?

U zakonu su detaljno navedeni i propisani svi zahtjevi u pogledu neovisnosti pa ću spomenuti samo neke. HOPS mora raspolagati svi resursima za obavljanje prijenosne djelatnosti, kao što su imovina, osoblje, financijska sredstva, te samostalno odlučivati o sredstvima potrebnim za vođenje EES-a te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne mreže. HOPS samostalno donosi planove razvoja prijenosne mreže, mora također imati i vlastiti korporativni identitet, a članovi Uprave HOPS-a moraju u svom radu biti neovisni. Na operativnoj razini HOPS danas nema dnevnu poslovnu povezanost s HEP grupom. Rad HOPS-a nadzire Nadzorni odbor u kojem su predstavnici HEP-a, te drugih zainteresiranih strana. Naravno, uvijek postoji stalna tehnološka povezanost i uvjetovanost svih funkcionalnih cjelina u elektroenergetskom sustavu i unutar HEP grupe. U praksi HOPS i HEP d.d. za sve međusobne odnose moraju imati ugovorne odnose. U skladu sa zakonom bit će imenovana osoba za kontrolu usklađenosti sa zakonskom regulativom. Ta osoba imat će posebne ovlasti ulaska u svaki dokument i svako računalo, kako bi se uvjerila da je operator prijenosnog sustava doista neovisan. Neovisni smo i financijski, primajući naknadu za korištenje prijenosnog sustava. Zaduženi smo za donošenje i provedbu desetogodišnjih razvojnih planova koji moraju biti usklađeni s istim takvim planovima na europskoj razin, a njihovu realizaciju kontrolira HERA. Tu su i trogodišnji i godišnji operativni planovi, koje također donosimo samostalno.

Predali ste zahtjev za certifikaciju HERA-i. O kakvom se procesu radi i kada očekujete dovršetak procesa certifikacije?

Prije dva mjeseca predali smo HERA-i zahtjev za certifikaciju. Riječ je o postupku kojim HOPS mora dokazati da ispunjava sve uvjete za rad operatora prijenosnog sustava propisane Zakonom o tržištu električne energije. Postupak je vrlo zahtjevan i opsežan, a svaki od zahtjeva treba biti potkrijepljen dokumentacijom. Prije nekoliko dana dobili smo očitovanje HERA-e na naš zahtjev za certifikaciju i pripremamo tražena obrazloženja i dopune. Dovršetak procesa certifikacije očekujemo do kraja ove godine, a ako budu potrebne promjene zakona i podzakonskih akata to može potrajati i dulje. Moguće je da bez promjene određenih zakona i podzakonskih akata proces certifikacije neće biti moguće dovršiti, jer mi bez spomenutih izmjena nećemo moći provesti ono što od nas traži HERA. Vidimo neke moguće točke u kojima bi moglo biti poteškoća oko certifikacije, no o nijansama je riječ, pa treba vidjeti kako će Bruxelles reagirati na naša obrazloženja.

Možete li navesti nekoliko ključnih financijskih podataka iz prošle godine?

Prošle godine imali smo ukupan prihod od 1,61 milijardi kuna, te dobit od 348 milijuna kuna. Naša imovina vrijedna je 5,5 milijardi kuna, a investicije su bile na razini 408 milijuna kuna, što je značajan iznos. Većina investicija realizira se uz angažiranje domaće industrije, što je naš izravan doprinos razvoju gospodarstva. Dobavljačima plaćamo u roku dospijeća, a dobit se reinvestira u prijenosnu mrežu. Ukupno, oko 83 posto naših prihoda dolazi iz pružanja usluga prijenosa električne energije, a ostatak je iz tržišnih funkcija. Imamo sjedište i temeljne korporativne funkcije u Zagrebu i djelujemo na regionalnoj razini, u prijenosnim područjima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. U tvrtki je zaposleno 1.037 djelatnika.

Tijekom siječnja ostali ste bez prihoda za usluge uravnoteženja sustava na ime obnovljivih izvora energije. O kojoj sumi se radi?

Do jeseni prošle godine na snazi je bila regulativa prema kojoj smo iz poticajne cijene električne energije dobivali 10 posto za uravnoteženje sustava. S tim prihodom smo dijelom pokrivali troškove uravnoteženja, a riječ je o 30-ak milijuna kuna godišnje. U jednom trenutku uredbom taj doprinos nam je ukinut i sredstva su ostavljena u nadležnosti HROTE-u, a HOPS je ostao bez tog prihoda. Ukazivali smo u više navrata i HERA-i i Ministarstvu gospodarstva na taj problem. U tijeku je donošenje nove regulative o obnovljivim izvorima energije, u čemu sudjelujemo i tražimo da nam se vrati taj dio prihoda.

Kakvo je stanje visokonaponske mreže, odnosno kakva je trenutno sigurnost i pouzdanost hrvatskog elektroenergetskog sustava?

Hrvatska prijenosna mreža duga je oko 7500 km, na naponskim razinama 400, 220 i 110 kV. Današnje stanje prijenosne mreže, gledano u prosjeku, može se smatrati dobrim. U pogonu još imamo dalekovode i trafostanice starije od 40 godina, koji su unatoč redovnom održavanju, izloženiji i podložniji kvarovima. Takve objekte kontinuirano obnavljamo ili zamjenjujemo novima. S obzirom na solidnu izgrađenost i dobro održavanje prijenosne mreže te odličnu povezanost sa susjednim sustavima, sigurnost i pouzdanost hrvatskog elektroenergetskog sustava su na vrlo visokoj razini. Godišnji broj i trajanje prekida opskrbe električnom energijom su usporedivi sa sličnim europskim prijenosnim sustavima. Zimus smo imali vrlo tešku situaciju s ledenom kišom i vjetrom, uništenim većim brojem dalekovoda koji su bili izvan pogona u Gorskom kotaru a situacija je dan i pol bila vrlo kritična i u pogledu sigurnosti pogona cijelog sustava. Zahvaljujući odličnoj suradnji unutar HEP grupe i sa susjednim operatorima, koji su također bili u kritičnoj situaciji, pomagali smo jedni drugima i ostali na nogama, iako smo bili na granici da pola države ostane u mraku. Naša mreža puno je bolje prošla od slovenske i od one u nadležnosti HEP ODS-a, a tek ovih dana završili smo potrebne sanacije mreže.

Koje projekte trenutno realizirate i kakve investicije planirate?

Početkom ove godine završili smo za HOPS posebno značajan projekt „Funkcija vođenja elektroenergetskog sustava” vrijedan 109 milijuna kuna kojim je postojeći zastarjeli informatički sustav vođenja zamijenjen novim. Projekt je trajao pet godina, a njime smo nadzor i upravljanje elektroenergetskim objektima podigli na višu razinu i integrirali ih u informatičke i komunikacijske sustave europske prijenosne mreže. U tijeku je revitalizacija nekoliko starijih dalekovoda i trafostanica te izgradnja nekoliko novih objekata prijenosne mreže 110 kV. Uskoro predviđamo tehnički pregled i puštanje u redovan rad trafostanice (TS) 220/110/35 kV Plat s priključnim dalekovodima, investicije vrijedne 320 milijuna kuna, koja ima posebno značenje za sigurnu i pouzdanu opskrbu grada Dubrovnika i šire okolice. Trafostanica Plat je sada u probnom radu, a tehnički pregled bi mogao biti dovršen do kraja srpnja. Ako ne bude većih primjedbi, brzo će biti ishođena i uporabna dozvola. Razvojnim planovima predvidjeli smo izgradnju novih objekata prijenosne mreže koji će prihvatiti najavljene proizvodne objekte i planiranu potrošnju električne energije. Predviđamo i nastavak obnove postojeće prijenosne mreže kroz znatne investicije u zamjene podmorskih kabela 110 kV prema jadranskim otocima te zamjene vodiča starijih dalekovoda novim tehnologijama kojima će se povećati njihova prijenosna moć.

Naručili ste studiju o mogućnosti povećanja kvote za prihvat vjetroelektrana u elektroenergetski sustav. Kakve su trenutno prihvatne mogućnosti za tako proizvedenu energiju, odnosno koji su preduvjeti u međuvremenu ispunjeni kako bi se ta kvota povećala?

Sukladno svojim regulacijskim sposobnostima elektroenergetski sustav danas može prihvatiti maksimalno 400 MW instalirane snage vjetroelektrana a da pritom nisu ugroženi sigurnost i pouzdanost njegovog rada, odnosno da ne riskiramo raspad sustava. Ta granica utvrđena je 2007. godine temeljem rezultata studije koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba (EIHP). Od tada do danas prema postojećoj regulativi izgrađeno je i pušteno u pogon nekoliko vjetroelektrana ukupne instalirane snage oko 300 MW i one su danas značajan utjecajan faktor u pogonu sustava. Granica od 400 MW i danas je aktualna, jer se u našem elektroenergetskom sustavu do danas ništa bitno nije promijenilo, odnosno regulacijske sposobnosti su ostale iste. Od 2007. do danas prikupljeni su podaci o dnevnom i sezonskom broju sati rada vjetroelektrana, istodobnosti pogona i razlikama u prognoziranom i ostvarenom pogonu. Time su stvoreni uvjeti za reviziju ulaznih podataka koja može omogućiti i određeno, ali ne preveliko povećanje kvote za priključak vjetroelektrana, od otprilike stotinjak megavata. Računamo da bi studija koju smo naručili od EIHP-a trebala biti dovršena do sredine srpnja. Ako analize pogona vjetroelektrana, odnosno njihovog ulaska i izlaska iz pogona pokažu da je promjenjivi pogon vjetroelektrana moguće pokriti s postojećom regulacijom sustava u mjeri većoj nego što je to bilo do sada, onda ćemo to i napraviti. Pritisak je velik i kvota će biti ispunjena vrlo brzo, unutar godinu dana. Kada ta kvota bude ispunjena mi više nećemo moći priključivati vjetroelektrane na elektroenergetski sustav, sve dok ne promijenimo odluku o visini kvote.

Razmišljate li i o većim povećanjima kvote?

Razmišljamo i o većim povećanjima kvote. No, značajnije povećanje kvote biti će moguće povećanjem regulacijskih sposobnosti sustava, gradnjom novih elektrana, ili kombinacijom tehničko-normativnih mjera kojima će se svi sudionici obvezati na planiranje rada svojih objekata i sankcije u slučaju odstupanja. To će zahtijevati i promjene u postojećoj regulativi koje neće biti jednostavno harmonizirati i provesti. Najveći problem u sustavu izaziva nam činjenica da vjetroelektrane danas ne planiraju svoj rad niti financijski odgovaraju za odstupanja koja uzrokuju. Tehničko-normativnim mjerama trebalo bi obvezati vjetroelektrane da planiraju svoj rad i da odstupanja koja uzrokuju plaćaju. Tako će svi u sustavu iz svog interesa brižljivije planirati svoj rad i manje odstupati od planiranog. To će za nas značiti manje energije za uravnoteženje sustava koju trebamo osigurati, a time se povećava mogućnost integracije vjetroelektrana u sustav. To je vrlo izazovan proces jer postoje investitori sa stečenim pravima, dok drugi tek razvijaju projekte. Mi prema zakonu moramo čuvati sigurnost sustava pod svaku cijenu.

Kada očekuje da bi moglo doći do implementacije tehničko-normativnih mjera koje spominjete?

Danas je situacija dosta zrela, a sudionici koji se do jučer nisu suočili s pitanjem uravnoteženja sustava i njegovih ograničenih regulacijskih sposobnosti, sada su zainteresirani da se to riješi. Sretni smo što je naš problem zapravo sada postao jasniji svima, jer je riječ o obostranom interesu, te da u elektroenergetskom sektoru postoji dobra klima da se to pitanje riješi. Krovne institucije, kao što su HERA i Ministarstvo gospodarstva sada trebaju u suradnji s nama napraviti korak naprijed i riješiti i taj problem.

S kakvim se izazovima susrećete pri prihvatu energije iz vjetroelektrana i kakav je vaš stav prema načelu da bi proizvođači energije trebali sudjelovati u značajnim troškovima regulacije sustava?

Zbog privlačnih poticaja i danas je ogroman dnevni pritisak na HOPS u pogledu priključka vjetroelektrana na prijenosnu mrežu. Uz postojećih dopuštenih indikativnih 400 MW instalirane snage unutar kvote, danas postoji još oko 350 MW potencijalnih projekata koji ispunjavaju uvjete i čekaju na povećanje kvote. Kao što je prethodno navedeno, do rujna prošle godine vjetroelektrane su sudjelovale u troškovima za uravnoteženje sustava tako da je 10 posto poticajne cijene proizvedene električne energije bilo namijenjeno za troškove uravnoteženja. Uredbom to je ukinuto i vjetroelektrane imaju nevjerojatan, regulativom zajamčeni komfor po kojemu niti planiraju svoj rad, niti odgovaraju za neuravnoteženja u sustavu koje izravno izazivaju zbog promjenjivosti intenziteta vjetra. Ta neuravnoteženja mora u tehničkom pogledu izravnati HOPS, jer bi se inače dogodio raspad sustava, a troškove uravnoteženja snose svi kupci u sustavu. S prihvatom energije iz vjetroelektrana imamo dosta problema i u pogledu planiranja pogona vjetroelektrana snalazimo se najbolje kako znamo, s prognozom vjetra i ostalim alatima koji ne bi trebali biti naša aktivnost. Najmanje što se mora učiniti su promjene regulative kojom troškove neuravnoteženja sustava trebaju namiriti oni koji su ih uzrokovali, a ne netko drugi. Disciplina u planiranju i u odstupanjima, odnosno penaliziranje onih koji odstupaju, rezultirati će pravednom raspodjelom troškova uravnoteženja koju ćemo sa zadovoljstvom provoditi.

HOPS s HROTE-om osniva burzu električne energije. Kako napredujete?

Krajem prošle godine sklopili smo sporazum o osnivanju burze koji zajednički provodimo prema planu. Naš udio u tom trgovačkom društvu je 50 posto, a burza je nedavno registrirana na Trgovačkom sudu. U tijeku su aktivnosti na formiranju tvrtke i osiguranja svih pretpostavki za njezin rad. Burza će se baviti nabavom i prodajom električne energije za dan unaprijed i unutar dana. Veselimo se tome, jer ćemo putem burze dobiti u svojoj blizini mjesto gdje možemo brzo i povoljno nabaviti energiju za potrebe uravnoteženja sustava i pokrivanja gubitaka.

Imate opsežne međunarodne kontakte. S kim surađujete?

To je vrlo značajno polje našeg rada te ćemo od brojnih međunarodnih aktivnosti navesti najvažnije. Član smo europske udruge operatora prijenosnog sustava ENTSO-e, koja broji 41 člana. U sklopu udruge aktivno sudjelujemo u radu svih njezinih stručnih tijela i odbora, te donošenju akata i tehničkih pravila koja imaju izravan utjecaj na naš rad danas i u budućnosti. Također, važno polje našeg rada je i sudjelovanje na aukcijama prijenosnih prekograničnih kapaciteta za ovaj dio Europe. Nedavno smo postali i suvlasnici tvrtke CAO (Central Allocation office) koja provodi koordinirane aukcije prijenosnih prekograničnih kapaciteta srednje Europe sa sjedištem u Freisingu, u Njemačkoj. Uskoro će se i u regiji Jugoistočne Europe osnovati ured za koordinirane aukcije prijenosnih prekograničnih kapaciteta (SEE CAO) , gdje ćemo također biti jedan od osnivača i suvlasnika. Aktivni smo i u tzv. TSC inicijativi sa sjedištem u Muenchenu koja brine o sigurnosti pogona europskih prijenosnih mreža i alarmnim sustavom pravodobno upozorava operatore na opasnosti i poremećaje u pogonu. Očekuje se da će TSC inicijativa do kraja godine prerasti u tvrtku u kojoj će HOPS također biti jedan od osnivača i suvlasnika.