Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 24. studenoga 2021. 

Program se odnosi na segment višestambenih zgrada, koje predstavljaju oko 35 posto ukupnog stambenog fonda odnosno približno 27 posto ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj, izvijestilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine

Fokus programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda D po Q”H,nd ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj).

 

Dubinska obnova 

Oko 34 posto višestambenih zgrada u kontinentalnoj Hrvatskoj spada u zgrade s najlošijim svojstvima. U primorskoj Hrvatskoj takvih je zgrada približno 30 posto. Ujedno, ove zgrade često imaju i loša konstrukcijska svojstva stoga se ovim programom predviđa nekoliko kategorija obnove. 

Ponajprije, to su integralna energetska obnova koja obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se ostvaruje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici, ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. 

Sljedeća kategorija je dubinska obnova koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. 

Na koncu, kategorija sveobuhvatne obnove obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

 

Privlačan za suvlasnike 

Osnovni uvjet za sudjelovanje višestambenih zgrada u ovom programu je ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi. 

Procijenjene investicije za obnovu višestambenih zgrada prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose 17,2 milijarde kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024., dakle u prvom trogodišnjem razdoblju, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, bit će potrebne investicije od oko 4,3 milijardi kuna. 

U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga programa odnosno modela provedbe, i to obnova višestambenih zgrada neoštećenih u potresu i obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu. 

Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg iz razdoblja 2014. do 2020. te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe programa. Taj se model provedbe pokazao kao prihvatljiv i vrlo privlačan za suvlasnike, a podrazumijeva osiguravanje bespovratnih sredstava putem javnih poziva do 60 posto za integralnu energetsku obnovu, 80 posto za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu. 

Provedba ovog modela započinje odmah po usvajanju ovoga programa jer je tržište upoznato i spremno za njegov nastavak te je nužno što prije početi novi ciklus obnova višestambenih zgrada kako bi se zadržalo povjerenje i interes suvlasnika.

 

Poskupljenje energije 

U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, višestambenim zgradama koje su oštećene u potresu omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. 

Budući da je stopa sufinanciranja za konstrukcijsku obnovu do 80 posto prihvatljivih troškova, predviđeno sufinanciranje energetske obnove prema ovom modelu također iznosi do 80 posto prihvatljivih troškova. 

Koristi od obnove zgrada pa tako i višestambenih su višestruke. "Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO2), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja i siromaštva te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih višestambenih zgrada na neželjene događaje, kao što su požar ili potres", objavljeno je na stranicama MPGI-ja

 

Akcijski planovi 

Zbog brzo mijenjajućih uvjeta na tržištu, prikupljenih iskustava iz provedbe i potencijalnih novih mogućnosti financiranja, provedba ovog programa će se kontinuirano pratiti i ocjenjivati te će se on po potrebi revidirati, a svake tri godine donosit će se akcijski planovi odlukom ministra. 

Tekst programa, kao i detaljan opis provedbe za razdoblje od 2022. do 2024. dostupni su na sljedećoj poveznici: 

Nacrt Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine

Primjedbe, prijedlozi i mišljenja na Nacrt Programa zaprimaju se do 24. studenoga na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.