Vlada je donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (EU) čiji je cilj, na osnovu utvrđenog ekonomsko-energetski optimalnog modela obnove, utvrditi djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. 
Prilikom izrade Nacrta dugoročne strategije korišteni su zaključni rezultati i preporuke europskog projekta Build Upon koji je završio u veljači 2017., a koji je provođen s ciljem podrške nacionalnim vladama u stvaranju i implementaciji dugoročnih nacionalnih strategija za dubinsku energetsku obnovu postojećih zgrada. 
Dugoročna strategija obuhvatila je pregled postojećih mjera i prepreka za integralnu energetsku obnovu zgrada te prijedlog rješenja i mjera koje se temelje na situaciji u Hrvatskoj i analizi uspješnih mjera i politika država Europske unije.
Na temelju provedenih analiza godišnje isporučene energije grijanja za primorsku i kontinentalnu Hrvatsku (osobito potrebne toplinske energije za grijanje), kao ciljna skupina zgrada koje imaju prioritet pri obnovi s obzirom na ukupnu površinu, stanje ovojnice grijanog prostora i energetske potrebe, odabrana je skupina zgrada izgrađenih do 1987. godine. Navedeni fond zgrada izabran je zbog najvećeg potencijala ušteda i značajnog udjela u ukupnoj površini svih zgrada. 
Također, s obzirom na navedene ulazne parametre u vidu potencijala energetskih ušteda za sve četiri promatrane kategorije zgrada (zgrade javne namjene, zgrade komercijalne namjene, višestambene zgrade i obiteljske kuće), može se zaključiti da je unutar fonda zgrada izgrađenih do 1987. godine najveći prioritet pri integralnoj obnovi potrebno dati obiteljskim kućama (potencijal specifične energetske uštede isporučene energije po korisnoj površini zgrade do 293,48 kWh/m2 godišnje) i zgradama komercijalne namjene (potencijal specifične energetske uštede po korisnoj površini zgrade do 274,78 kWh/m2 godišnje). 

Osim velikog potencijala energetskih ušteda, obiteljske kuće također su prioritetna kategorija zgrada za obnovu u cilju suzbijanja energetskog siromaštva, javlja Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. U strategiji se navodi kako su glavne prepreke obnovi nacionalnog fonda zgrada legislativne i financijske prirode, ali i da integralnu energetsku obnovu zgrada u velikoj mjeri koči neupućenost i nedovoljna motiviranost investitora, javnosti i interesnih grupa. 
S obzirom na navedeno, u okviru Dugoročne strategije utvrđeni su raspoloživi izvori financiranja i uspješni načini za motiviranje investitora te procjena potrebnih ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. 
Postizanje zadanih ciljeva energetske obnove zahtijeva mobilizaciju značajnih sredstava za investicijske troškove te troškove održavanja i zamjene koji se do 2050. procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Predloženom dinamikom obnove ostvarit će se ukupno smanjenje emisija CO2 za 81,1 posto i postići ciljevi zadani Energetskim putokazom Europske unije. 
Kako trenutačno raspoloživim izvorima financiranja nije moguće realizirati postavljene ciljeve, predlaže se uvođenje novih, inovativnih mehanizama financiranja koji kombiniraju javne i tržišne instrumente prilagođene širokom rasponu investitora. Strukturni i investicijski fondovi Europske unije predstavljat će primarni izvor sredstava za uklanjanje barijera u financijskom sektoru te postepeno omogućiti intenzivnije uključivanje financijskih institucija i privatnih investitora na tržištu energetskih usluga. Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske se ažurira svake tri godine i dostavlja Europskoj komisiji u sklopu Nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost.