Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u javnu je raspravu stavilo obrazac prijedloga zakonodavnih aktivnosti za 2020. U tom dokumentu se navodi da će se u drugom kvartalu mijenjati Zakon o energetskoj učinkovitosti te Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško. Također, mijenja se i Zakon o gospodarenju otpadom, dok su za četvrti kvartal ostavljene izmjene Zakona o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji te Zakona o tržištu električne energije. Ni jedna od izmjena ne donosi se zbog reformskih mjera Vlade, već uglavnom radi usklađivanja s EU. Izmjenama Zakona o energetskoj učinkovitosti cilj je povećanje energetske učinkovitosti za 32,5% do 2030. 

Novi Zakon o obnovljivcima

Zbog velike izmjene EU zakonodavstva iduće godine donosi se i novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a riječ je o implementaciji Direktive iz prosinca 2018. Takozvana Direktiva o obnovljivim izvorima energije povećava obvezujući cilj obnovljive energije u ukupnoj potrošnji sa postojećih 27% na 32% do 2030., uz klauzulu revizije tog cilja do kraja 2023. Cilj joj je osnažiti manje proizvođače energije iz OIE i skratiti proceduru za dolazak do dozvola za instalaciju OIE od 50 kW do 1 MW na maksimalno godinu dana, kroz "one-stop-shopove", a osnažuje i energetsko zadrugarstvo. Ta direktiva traži od država članica da svi stanovnici, neovisno o tome stanuju li u obiteljskim kućama ili zgradama, dobiju pravo proizvodnje energije iz OIE, što u Hrvatskoj trenutno nije moguće za višestambene zgrade. 

OIE i promet

Revidirana direktiva postavlja obvezujući minimalni cilj EU-a od 14% udjela OIE u prometnom sektoru, izračunato kao udio isporuke goriva na tržištu EU. Udio konvencionalnih biogoriva u cestovnom i željezničkom prometu ograničit će se na 7% u cijeloj EU, s dodatnim ograničenjima na države članice u kojima je udio već ispod ove razine. Zemlje članice dodatno bi morale osigurati da do kraja 2022. godine 90% benzinskih stanica duž cesta temeljne transeuropske prometne mreže ( a u njoj su i autoceste A1 i A3 i A4)  i budu opskrbljene punionicama za električna vozila. Dobavljači goriva u državama članicama morat će uvelike povećati minimalni udio biogoriva u njihovoj opskrbi od 1,5% (2021) do 10% (2030).


Pravila služe i stvaranju povoljnog okruženja za ubrzana javna i privatna ulaganja u inovacije i modernizaciju u svim ključni sektori. Cilj mu je pružiti smjernice za sheme financijske potpore za obnovljive izvore energije, samoopskrbu iz obnovljivih izvora energije, energetske zajednice i daljinsko grijanje. Direktiva nastoji poboljšati mehanizme prekogranične suradnje, pojednostaviti administrativne procese, poboljšati održivost i kriterije uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva i usmjeriti uporabu OIE u sektoru grijanja i hlađenja. U sektoru grijanja i hlađenja stavljen je neobvezujući cilj od 1,3% godišnjeg porasta primjene OIE, a najmanje 1,1% dok će  države članice morati obrazlagati ako ne ispune taj cilj. Zakon o OIE se mora promijeniti najkasnije do kraja lipnja 2021., pa je moguće da ga Hrvatska, koja ga je ostavila za zadnji kvartal i ne donose 2020., što ne bi bilo čudno s obzirom na tempo kojim napredujemo u ovom sektoru.

Zakon o tržištu električne energije

Mijenja se i Zakon o tržištu električne energije u smislu osnaživanja kupaca za sudjelovanje na tržištu kroz uvođenje pametnih brojila. "Radi poticanja tržišnog natjecanja i osiguranja opskrbe električnom energijom po najkonkurentnijoj cijeni trebalo bi omogućiti prekogranični pristup novim opskrbljivačima električnom energijom iz različitih izvora energije te novim pružateljima usluga proizvodnje, skladištenja energije i upravljanja potrošnjom unutar EU. Potrebno je osigurati da postojeći regulatorni okvir za operatore i dalje ostaje u propisima kako ne bi došlo do negativnih promjena povezivanja tržišnih i regulatornih djelatnosti", stoji u obrazloženju problema zboj kojeg se zakon mijenja.