Unatoč tome što zemlje u svijetu povećavaju udio obnovljivih izvora u svojim energetskim miksevima, one to ne čine dovoljno brzo kako bi se postigao cilj Pariškog sporazuma da se globalni prosječni rast temperature održi znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine, tj. što je moguće bliže 1,5°C. 
Ograničavanje globalnog zagrijavanja ovisi o brzom prijelazu s fosilnih goriva na održivije izvore energije. Ipak, mnoge se zemlje i dalje oslanjaju na elektrane na ugljen kako bi zadovoljile rastuću potražnju za energijom. 
Postizanje stabilnog, održivog i pristupačnog globalnog energetskog sustava zahtijevat će bolju suradnju i sustavni pristup rješavanju problema i iskorištavanju mogućnosti koje pružaju tehnologije 4. industrijske revolucije, objavio je Svjetski gospodarski forum u novom izvješću Poticanje učinkovite energetske tranzicije. Izvješće sadrži Indeks energetske tranzicije (ETI), koji uspoređuje energetske sektore u 115 zemalja i analizira njihovu spremnost za energetsku tranziciju. 

Zapadne i sjevernoeuropske zemlje i dalje dominiraju, pokazuje izvješće. Na prvome mjestu ponovno se nalazi Švedska, a slijede Švicarska, Norveška i Finska. Hrvatska je zauzela 42. mjesto, iza Mađarske (41.), a ispred Australije (43.). Posebice je zanimljivo istaknuti kako se lani Hrvatska nalazila na 52. mjestu. 
Stabilni regulatorni okvir, inovativno poslovno okruženje koje je sposobno privući investicije, snažna politička predanost energetskoj tranziciji i tehnološki napredak neka su od obilježja uspješnijih zemalja koje se nalaze pri vrhu ljestvice. 
Nasuprot tome, zemljama na dnu ljestvice često nedostaje učinkovit regulatorni okvir i pate od političke nestabilnosti. Aktualni geopolitički sukobi ili ovisnost o nasljeđenoj infrastrukturi za proizvodnju energije iz fosilnih goriva ograničavaju mogućnosti za razvoj uvjeta za energetsku tranziciju, navodi se u izvješću. 
Izvoznici fosilnih goriva, kao što su Nigerija, Mozambik i Venezuela, suočavaju se s velikim preprekama u energetskoj tranziciji, kao i zemlje s nerazmjerno visokom potrošnjom ugljena, poput Južnoafričke Republike i Mongolije.