Europski parlament je podržao Zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim. Njime se politička predanost Europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u zakonsku obvezu. Time se europskom gospodarstvu i građanima pruža pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. 

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. s 40 posto na najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva povećat će se ponori ugljika u EU-u (prije svega šumska prostranstva) i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57%. 

Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Taj takozvani ‘proračun GHG-a’ bit će jedan od kriterija za definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040. Komisija planira 14. srpnja 2021. predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji cilj za 2030. a do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.